Na farmi magaraca Mali farmer iz Zavidovića u toku je izgradnja poslovno-stambenog objekta čiji završetak je planiran za kraj ove godine. Kako je za eKapiju pojasnio vlasnik farme Alen Jusupović, objekat se sastoji od restoranskog dijela, laboratorije za izradu kozmetike i pakovanje mlijeka, stambenog dijela i dijela za goste, odnosno sobe za izdavanje.
- Trenutno su završeni grubi građevinski radovi, a nastavak slijedi na proljeće. Investicija u grubim pokazateljima košta oko 100.000 KM, što je velika suma novca za investiranje. Zbog te činjenice radovi će trajati nešto više od tri godine uz projekte koje trenutno pratimo i određena zaduženja - istakao je Jusupović.
Dodaje da im je interes razvoj ruralnog i zdravstvenog turizma koji ima ogroman potencijal. Potražnja za ovim vidom turizma je velika, kaže i dodaje da je u BiH generalno slabo zastupljen.
- Već smo imali slučajeve kupaca koji su iznajmljivali aprtman u Zavidovićima kako bi svako jutro pili svježe, toplo magareće mlijeko, a sve zbog prevencije određenih zdrastvenih tegoba. U tome smo vidjeli šansu i težimo ka tome da je realizujemo.
Jusupović kaže da im je poslovna filozofija bavljenje poljoprivredom i stočarstvom na inovativan način.
- Sama prerada magaćeg mlijeka, uspostava brenda Mali Farmer, poseban odnos sa kupcima čine nas inovativnim na tržištu. Konstantno inoviramo, a u narednom periodu ćemo u prodaju pustiti dva nova proizvoda od magarećeg mlijeka, ali ćemo to ostaviti kao malu tajnu koju ćemo uskoro otkriti našim kupcima - ističe.
Proizvodnja peletiranog đubriva
Osim proizvodnje mlijeka i prirodne kozmetike, proizvodnja peletiranog đubriva je projekat koji je Mali farmer započeo još 2019. godine. Instalirali su osnovne mašine, a u toku pripreme posla naišli su na problem jako loše elektro-energetske mreže.
- Mašina koju smo nabavili radi samo "na prazno", te smo u procesu otklanjana tog problema. Imamo nekoliko alternativa, a trenutno pokušavamo odrediti najoptimalniju za ovaj posao. Interes je ogroman, ali o tržištu ne bih puno govorili dok ne pustimo peletirano đubrivo u prodaju.
Kaže da većinu planova koje su imali, trenutno realizuju iako usporenim temom.
- Sve su to odlični planovi, ali iziskuju velika ulaganja. Vjerujem da smo bili preoptimistični o roku izgradnje restorana ali nas krasi jedna osobina uspješnih poduzetnika, a to je strpljenje. Bitno je vjerovati u svoje ideje i biti uporan i tvrdoglav – kao magarac - kaže nam uz osmjeh Jusupović.
Korona povećala potražnju za magarećim mlijekom
Vlasnik Malog farmera kaže da su zadovoljni potražnjom za magarećim mlijekom jer nakon osam godina od osnivanja, pozicionirali su se kao vodeća farma u ovoj proizvodnji. Ističe da je kvalitet nešto na šta najviše obraćaju pažnju.
- Mlijeko i ostale proizvode šaljemo na mikrobiološku analizu kako bi naši kupci bili sigurni u kvalitet i ispravnost naših proizvoda. U uslovima koje je prouzrokovala trenutna pandemija mi smo osjetili porast potražnje jer magareće mlijeko ojačava imunitet što je jako bitno u ovim teškim trenucima. Svjedoci smo i raznih kožnih oboljenja, poput dermatitisa, ekcema, psorijaze i mnogih drugih, gdje su naši proizvodi pokazali visok stepen učinkovitosti, pa je tako porasla i potražnja za našom kozmetikom od magarećeg mlijeka.
Kada je u pitanju dalji razvoj farme, smatra da naša poljoprivreda, stočarstvo i ruralni turizam kaskaju za zapadnim zemljama oko 50 godina. Želja im je da veliki dio ovog perioda preskoče i da uhvate korak sa zapadom.
- Iako je to gotovo nemoguće jer se malo ulaže u nauku, a nauka je osnovni pokretač privrednih dešavanja, međutim, to na oko nije vidljivo. Obrazovanje i cjeloživotno učenje je nešto na što smo se bazirali i to je naš osnovni pokretač.
Potrebni podsticaji za proizvodnju magarećeg mlijeka
Naš sagovornik kaže da je trenutno nešto više od pola grla na farmi starije od dvije godine, polno su zreli i u sistemu su podsticaja.
- Podsticaji za jednog magarca osiguravaju samo dio hrane za tu životinju, ali tu moramo dodati i ostale magarce koji nisu u sistemu podsticaja. Nikada se nismo oslanjali na podsticaje, ali dobro dođu u trenucima smanjenje potražnje za mlijekom. Federacija podstične uzgoj domaćih pasmina, ali ne postojanjem državnog ministarstva za poljoprivredu sa vrha države nema podsticaja za stočarstvo i poljoprivredu.
Dodaje da se proizvodnja magaraćeg mlijeka ne podstiče vjerovatno zbog veoma malih količina koje se trenutno proizvode.
- Što se tiče podrške za proizvodnju ovog mlijeka, ova kategorija mora prestati biti socijalna, a više tržišna. Poljoprivrednik mora biti educiran kako bi unapređivao svoju proizvodnju, kako ne bi od ukupne vrijednost nekog gotovog proizvoda na tržištu, njemu pripadalo samo 10% ili čak manje. Naučimo farmere da smanje distribucioni lanac između sebe i krajnjih potrošača. Podsticaje treba usmjeriti u finansiranje projekata poljoprivrednika kako bi dali novu vrijednost na tržištu - smatra Jusupović.
Za kraj razgovora nam kaže da je biti farmer filozofija života i životna motivacija.
- Sama činjenica da stočarstvo ima socijalni aspekt, jer 80% proizvoda koji se kupuju u gradovima direktno ili indirektno su vezani za primarnu poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, govori nam koliko ova grana brine o čovjeku. Pored svega toga, primanja su dovoljna za naše podneblje. Biti slobodan je neprocjenjivo, a to farmer upravo to i jeste – slobodan.
Slobodana Šubara