Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija bit će pogođene nižim izvozom roba budući da su više integrisane u glabalne lance vrijednosti od drugih zemalja u regiji, navodi se u novoj seriji bilješki Svjetske banke, koje sagledavaju uticaj COVID-19 na fiskalnu politiku, finansijski sektor, vanjski sektor i privatni sektor na Zapadnom Balkanu.
U izvještaju se ocjenjuje da COVID-19 kriza potkopava pozitivne rezultate trgovinskih integracija, koje su zemlje Zapadnog Balkana ostvarile posljednjih godina.
Pojava COVID-19 je u početku dovela do poremećaja trgovine putem globalnih lanaca vrijednosti, ali kombinovani šok potražnje i ponude sada dovodi do snažnijeg uticaja na trgovinu sveukupnim robama i uslugama.
- Na osnovu postojećih informacija i procjena podataka za vanjski sektor na Zapadnom Balkanu u 2020., čini se da što zemlja više zavisi od turizma i pratećih usluga, kao što su transport, naročito zračni, i ugostiteljstvo, biće snažnije pogođena – međutim, ni zemlje koje se više oslanjaju na trgovinu robama, poput autodijelova, industrijskih roba i baznih metala, neće biti puno manje pogođene, navodi se u izvještaju.
Strukture trgovine zemalja Zapadnog Balkana, kako stoji u izvještaju će biti pogođene kombinacijom šoka na strani ponude, u velikoj mjeri putem globalnih lanaca vrijednosti (GVC) i na strani potražnje, zbog recesije kod glavnih trgovinskih partnera.
• Razlike u strukturi trgovine će uticati na efekat usporavanja trgovine.
• Albanija, Kosovo i Crna Gora će vjerovatno zabilježiti povećanje deficita tekućeg računa (CAD), uglavnom zbog velikog oslanjanja na izvoz usluga vezanih za turizam.
• Bosna i Hercegovina (BiH), Sjeverna Makedonija i Srbija su više integrisane u GVC i uglavnom će biti pogođene nižim izvozom roba.
• Trgovinske politike, poput smanjenja carina, i druge mjere za olakšanje prelaska granice, će biti od ključnog značaja za ublažavanje neposrednih poremećaja uzrokovanih pandemijom i za olakšanje oporavka.
- U BiH, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji je integracija trgovine robama istaknutija. Njihova je trgovina postala dosta otvorenija kroz širenje trgovine robama, kako su im se ekonomije više integrisale u GVC. Poremećaj lanaca snabdijevanja zbog usporavanja proizvodnje u Kini, Evropi i SAD, i globalni pad zbirne potražnje uzrokovan ekonomskim padom, će biti glavni kanali prenosa na te zemlje, navodi se u izvještaju.
Obzirom da su sve zemlje Zapadnog Balkana snažno integrisane s ekonomijama EU kroz gustu mrežu trgovine, kako poluproizvoda i finalnih roba, tako i usluga, dijelom kroz GVC, one su osjetljive na svaki poremećaj tamo.