U Bosni i Hercegovini skoro više od stotinu godina nije bilo dabrova. Posljednjih nekoliko godina, na obalama rijeka u Sanskom Mostu, dabrovi su se pojavili u velikom broju. Izletnici koji kampuju pored rijeka, ali i brojni ribari – uvjerili su se u to.
Sanski Most, grad na devet rijeka. Na obalama svih tih rijeka, dabrovi su načinili staništa. Ove životinje borave samo na čistim rijekama, što je pohvala riječnim tokovima u ovom dijelu Krajine. Ipak, dabrovi ponekad donose i nevolje.
Iza kuće Fajika Rešića, uz samu obalu Sane se nalazi voćnjak, a u posljednjih nekoliko godina, dabrovi su mu uništili nekoliko stabala. Zbog toga, Fajik je morao zaštititi stabla mrežama da bi sačuvao preostale voćke.
FAJIK REŠIĆ, Sanski Most:
“Možda otprilike 15-ak komada što šljiva, jabuka, mladica. Ima pet-šest godina kako su se pojavili na obalama i kod mene konkretno. Ima tu kuda oni izlaze iz Sane, vidi se, iziđu na obalu, veliki ko pašče, što se kaže”.
Osim drveća, dabrovi čine ogromne štete na poljoprivrednim usjevima, konkretno u ovom slučaju, poljima kukuruza na obalama rijeke Sane.
Dabrovi imaju svoje mjesto u eko sistemu i za naučnike je izazov kako ih kontrolirati da ne bi pričinjavali štetu.
NIRZAD KARAMUJIĆ, sekretar Sportsko-ribolovnog društva “Devet rijeka”, Sanski Most:
“Poznato je da su dabrovi teritorijalne životinje i da one brane svoj teritorij, njihov teritorij se sužava jer njihova populacija raste i oni se bore za svoj teritorij”.
Uzimajući u obzir da dabrovi ruše drveće, to negativno utiče na vegetaciju. Poseban akcent se stavlja na vrbe u čijem hladu ribe imaju stanište, a samim rušenjem dolazi do migracija ribljeg fonda.
TEUFIK KARAJIĆ, ribočuvar:
“Ja mislim da bi trebalo pokrenuti neku akciju da se to malo suzbije pa makar tražili od lovačkog saveza da oni nešto pokrenu”.
Dabrovi su čistači rijeka i njihovo mjesto u prirodi je veoma važno, ali njihova brojnost mora biti kontrolirana.