Javilo se neslaganje između uvoznika i prerađivača mesa i drugih prehrambenih proizvode s jedne te domaćih proizvođača s druge strane
Grupa uvoznika i prerađivača mesa, kao i drugih kompanija iz prehrambenog sektora iz bh. entiteta Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine, uputili su dopis ministru spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara Staši Košarcu u kojem se protive "prisilnom" otkupu viškova žive stoke od domaćih proizvođača i uzgajivača.
- Obraćamo Vam se kao grupa prerađivača i uvoznika mesa, a u vezi sa u posljednjem periodu generisanim problemom mogućih tržišnih viškova u primarnoj domaćoj proizvodnji i uzgoju žive stoke (bikova i svinja). Kao što je i javnosti poznato iz mnogih nedavno iznesenih izjava koje se tiču ovog problema, može se zaključiti da se potencira iznalaženje rješenja koja isključivo podrazumijevaju određeni vid "prisilnog" otkupa viškova žive stoke od domaćih proizvođača i uzgajivača, ističe se u dopisu.
Kao regionalno uspješne kompanije koje se bave uvozom i/ili preradom mesa u finalni proizvod, oni su ukazali da su veliki i značajni njihovi doprinosi domaćoj ekonomiji, rastu tržišta prodaje domaćih gotovih proizvoda, stope izvoza, zapošljavanju hiljada radnika i osiguranju egzistencije njihovih porodica, te da je niz drugih faktori kojima utiču na pozitivnu poslovnu atmosferu u BiH i s toga njihovi stavovi ne bi trebalo, odnosno ne bi smjelo da budu zanemareni, već upravo suprotno - prepoznati i nagrađeni od brojnih institucija uključujući i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa posebno u ovim teškim vremenima uzrokovanim pandemijom koronavirusa.
- S obzirom na sve navedeno, a prvenstveno iz naše primarne obaveze zaštite radnih mjesta hiljada radnika zaposlenih u našim fabrikama, smatramo da imamo potpuno pravo da iznesemo svoje neslaganje sa riješenjima kao što je "prisilni" otkup za naše potrebe neiskoristivog mesa od primarnih proizvođača koji opet imaju vještački stvorene viškove mesa, uz povremeno aludiranje na potencijalno uvođenje zabrana, usporavanja ili otežavanja uvoza mesa iz EU kao određeni vid mogućih sankcija, ističe se u dopisu.
Kao najveća i najznačajnija prepreka zbog koje nisu u mogućnosti vršiti otkup žive stoke iz domaće proizvodnje, navodi se u dopisu, jeste činjenica da je riječ o mesu bikova koje je njima kao sirovina u procesu proizvodnje sa tehnološkog aspekta neupotrebljivo, jer se u preradi koristi prije svega meso junica odnosno tačno označeni dijelovi trupa koje po zadovoljavajućem kvalitetu, cijenama i standardima uvoze iz EU.
- Također, ono što je veoma značajno za prodaju gotovih proizvoda na domaćem i regionalnom, odnosno tržištu EU jeste posjedovanje Halal certifikata. Većina firmi iz EU koje se bave djelatnošću prerade i prodaje rashlađenog mesa posjeduju Halal certifikat, a da bi navedene firme mogle biti certifikovane odnosno označene kao firme koje prodaju i na tržište plasiraju halal proizvode obavezne su da živu stoku za klanje nabavljaju od uzgajivača stoke koji to isto vrše u skladu sa propisima i zahtjevima koje halal kao sistem podrazumijeva. Prema tome, da bi mi kao proizvođači bili u mogućnosti ispoštovati navedene propise i obaveze koje halal certifikacija podrazumijeva, odnosno ispoštovati slijed sirovine od livade do prerade, uzgajivači i dobavljači žive stoke moraju biti u navedenom lancu. Sve navedeno su zahtjevi tržišta odnosno potrošača kao krajnjeg korisnika, a svi smo tu radi potrošača, poručili su predstavnici mesne industrije, među kojima su "Tulumović" Laktaši, "Semić" Visoko, "Suša-komerc" Visoko, "Semko" Visoko, "Vimes" Visoko, "Bešlić" Visoko, "MS-Alem" Bosanska Krupa, "Ovako" Sarajevo, "Pavić" Livno, "Karliko" LJubuški, Agencija za certifikaciju Halal kvalitete Tuzla, "Mujanić" Sarajevo...
Oni su naveli da se slažu da se prerađivačima odnosno domaćim uzgajivačima bikova i svinja koji imaju određene viškove iznađe neko od rješenja, ali ističu da nijedno rješenje ne treba biti na štetu odnosno ne smije ugrožavati rad i egzistenciju svih ostalih prerađivača u BiH, javlja Srna.
- Naši prijedlozi za riješenja su upravo oni koji su se nama sami nametnuli odnosno koje nam je tržište nametnulo budući da isto sada tako i funkcioniše, a to je između ostalog smanjenje proizvodnje, prilagođavanje ponudi i potražnji a ne stvaranja vještačkih viškova, ali isto tako i korekcija prodajnih cijena, dodaje se u dopisu i izražava nada će biti pronađeno rješenje koje će svim kompanijama u ovom sektoru u BiH ponuditi poboljšane uslove rada i sigurnost u privređivanju.