Uvozno meso lani je pojelo domaće

INTERES

Jedna od najpogođenijih oblasti je uzgoj tovne junadi te proizvodnja mesa. Samo u Gračanici su prije pandemije uzgajivači tovne junadi godišnje prodavali registrovanim otkupljivačima i mesnicama više od 700 grla. Ove godine je to ispod 300, a razlog za to su nelojalna konkurencija i nebriga vlasti da to spriječi.

- Na nivou godine dosad je bilo 700 bikova koji su se plasirali registrovanim otkupljivačima. Ove godine je to i više nego upolovljeno, ni 300. Stoka je utovljena, sva dokumentacija je bila spremna, ali otkupljivači nisu bili zainteresovani. A da bi uzgajivač tovne junadi dobio novčanu naknadu, on mora imati otkupni blok od registrovanog uzgajivača, kazala nam je Abida Jahić, predsjednica Udruženja poljoprivrednika Gračanica.

Još se čeka da domaće institucije stvore uslove za implementiranje mehanizama zaštite domaće proizvodnje

Junad koja je proizvedena prodata je, ali zato što nisu uspjeli ostvariti pravo na naknadu, uzgajivači su, uprkos prodaji junadi, završili godinu u minusu.

- Umjesto od domaćih proizvođača, otkupljivači su uvozili meso, a država je sve to nijemo posmatrala. Ove godine nismo imali ni izvoz u Tursku, pa je to zakomplikovalo. Ali bez tog podsticaja, naši su proizvođači u minusu, jer njima je zarada samo ta novčana podrška, dodala je Jahić.
A država je imala mehanizam da zaštiti ne samo ove proizvođače od preniskih cijena uvoznih proizvoda nego i sve druge. Taj mehanizam postoji u zakonskim rješenjima, međutim, procedure nikada nisu ispoštovane kako bi se taj mehanizam mogao aktivirati.
- Kad proizvedeš dovoljno svojih proizvoda, a uvoznik pokušava s damping cijenama poremetiti tržište, imaš pravo uvesti zaštitnu taksu i da proizvode koji ulaze izravnaš sa svojom cijenom, kazao nam je Suad Selimović, sekretar komornih poljoprivrednih udruženja u Tuzlanskom kantonu.

MEHANIZAM

Tako smo, kako je dodao, imali situaciju prije dvije godine sa šljivom.
- Rodila kod nas šljiva, rodila u Njemačkoj, ali smo je mi mogli ponuditi po dosta nižoj cijeni. Međutim, da bismo ušli na njemačko tržište, morali smo platiti taksu, pa je cijena na kraju izjednačena. Njemačka je zaštitila svoju šljivu. Imamo i mi taj mehanizam, ali mora se znati koliko se proizvede godišnje tog proizvoda, kulture, ali i kolika je godišnja potrošnja. Ako imaš dovoljno svog proizvoda, a uvozni bi poremetili tržište, onda se on aktivira, ali moraju se znati ovi podaci, istakao je Selimović.