Nevladine organizacije očekuju da domaće vlasti dovrše realizaciju započetih aktivnosti kojima bi se spriječila dalja izgradnja malih hidroelektrana (MHE). te zaustavilo, kako navode, dalje uništavanje rijeka i životne okoline.
Najaktuelniji primjer je aktivizam nevladinih organizacija koje se bore protiv izgradnje dvije mini hidroelektrane, na Plivi kod Jajca.
Na samo 300 netara od vodopada Plive u Jajcu, planirana izgradnja jedne od dvije mini hidroelektrane privremeno je obustavljena, samo zahvaljujući aktivizmu nevladinih organizacija i građana Jajca. Investitor je, nakon što je javno iskazano nezadovoljstvo građana koje dokazuje i peticija koju je poptisalo nekoliko hiljada građana, privremeno obustavio proceduru, ali
samo dok se ne formira opštinsko vijeće.
U Bosni i Hercegovini je do sada izgrađeno 109 mini hidroelektrana, a planirana je gradnja još 340. Aktivisti za zaštitu prirode pozivaju vlasti da okončaju započete procedure na zabrani gradnje takvih objekata.
ANES PODIĆ, Udruga građana “Eko akcija”
“Imali smo zaključak parlamenta . To nije zakon već zaključak. Naloženo je Vladi da izađe sa prijedlogom izmjene Pravilnika i zakona da se okonča gradanja MHE u BiH. Drugi bitan element je da smo dobili obećanje od Ministarstva energetike da više neće biti ovih podsticaja za MHE. Nadamo se da će to obećanje biti ispunjeno”.
Pokušaj izglasavanja moratorija na izgradnju mini hidrocentrala u RS-u ljetos nije dobio potrebnu skupštinsku većinu. Podršku nije dala stranka čiji je lider upravo ministar energetike i rudarstva.
VIKTOR BIJELIĆ, Centar za životnu sredinu
“Nema nikakve potrebe dalje da se ulaže u male HE posebno iz razloga jer smo dostigli ciljeve koje nam je postavila energetska zajednica, donosno koje smo sami sebi postavili a to je 40 posto proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora što mi imamo još od 2018. Štetu plaćaju svi potrošači”.
Podsjećaju da društvo trpi i ekonomsku štetu od finansiranja malih hidroelektrana što su pokazale dosadašnaje studije o društevno-ekonomskoj opravdanosti koncesionih i naknada za obnovljive izvore energije.
DAMIR MILJEVIĆ, autor studije
“Građani i privreda BiH preko računa za električnu energiju plaćaju naknadu za obnovljive izvore energije. Od ukupno prikupljenog iznosa u zadnjih 5 godina ako je iznosio preko 121 milion KM, 60 posto je otišlo na male HE i kada uporedite korist koju društvo ima od njih, a trošak koji smo napravili razlika je preko 10 miliona KM godišnje”.
Akcija za spas rijeka BiH dodatno je intenzivirana podrškom koju su domaća udruženja dobila od vodeće globalne organizacije za očuvanje prirodne sredine.