Sve veći broj poljoprivrednih proizvođača na području Unsko-sanskog kantona odlučuje se za uzgoj pitomog kestena, pa je tako Omer Štulanović iz Velike Kladuše zasadio plantažu kestena maruna na površini od nekoliko desetina dunuma.
Štulanović ističe kako je prije same sadnje proveo sve potrebne agrotehničke mjere i angažirao stručnjake koji su proveli ispitivanje kvaliteta zemljišta, a sadnice kestena nabavio je iz Španije.
"Opredijelio sam se za sortu maruna koja je otporna na štetočine koje napadaju stabla kestena na ovim prostorima. U zemljama gdje uspijeva ova vrsta kestena, prinosi plodova iznose od pet do šest tona po hektaru", kaže Štulanović. Zanimljivo je kako se radi o sadnicama čiji je korijen mikoriziran s micelijom vrganja, koji je kompatibilan s kestenom, pa u budućnosti očekuje značajne prinose te gljive koja je također tražena na tržištu.
Prema riječima agronoma Bekira Dolića, uzgoj pitomog kestena ima sve više pristalica na ovim prostorima, jer su šumske postojbine kestena značajno stradale u proteklim godinama zbog pojave i širenja ose šiškarice. "Kada se tome doda i rak kore kestena, te nekontrolisana sječa kestenovih šuma, evidentno je da se radi o ugroženoj kulturi", kaže Dolić.
Dodaje kako ova poljoprivredna djelatnost ima višestruko pozitivne efekte, jer oko uzgoja nema puno posla, dok je potražnja za kestenovim plodovima na evropskom tržištu izražena i konstantna, a cijena visoka i stabilna. Stablo pitomog kestena poslije deset godina počinje davati pune prinose, a može živjeti više desetina godina.
Područje Unsko-sanskog kantona je izuzetno povoljno za rast i uzgoj kestena, a doskoro se on nije plantažno uzgajao. Osim u Velikoj Kladuši, plantaže pitomog kestena su podignute i na području Bužima, a a na području Sanskog Mosta tokom ove godine najavljena je sadnja ove kulture na površini od oko 60 hektara.