Kiše, snijeg, niske temperature zaustavile su proljećnu sjetvu u Bosni i Hercegovini. Zadale su glavobolju i povrtarima. Razvoj usjeva je usporen, na kulturama osjetljivijim na hladnoću dolazi i do propadanja korjena.
U ovo vrijeme prethodne godine bilo je zasijano 70 odsto oranica, a ovog proljeća tek 10 procenata.
Snijeg, obilne padavine zaustavile su ratarske radove.
Ipak, sjetva najzastupljenijih usjeva, kukuruza i soje, ne kasni. Ratari čekaju da se isuše oranice da bi završili započeti posao.
Optimalan rok za sjetvu soje i kukuruza ističe 25. aprila.
Semberski ratari koji su je obavili prije desetak dana brinu šta će se dogoditi sa sjemenom.
Zbog velike vlage i niskih temperatura u zemljištu lošeg kvaliteta, sjeme može istruliti i zato većina ratara čeka povoljnije uslove, temperaturu zemljišta od osam do 10 stepeni i prosušene oranice.
Sjetva se može uspješno obaviti do 10. maja, ali treba voditi računa koje hibride sijati.
- Svako odlaganje roka sjetve ima svoje posljedice u pogledu smanjenja prinosa. Ono što treba sada u ovoj situaciji savjetovati proizvođačima da se sa kašnjenjem roka sjetve uzimaju hibridi kraćeg vegetacionog perioda - pojasnio je Dragan Zarić, Resor za pružanje stručnih usluga Ministarstva poljoprivrede.
U problemima su i povrtari. U plastenicima koji se griju, znatno su povećani troškovi zagrijavanja. U hladnim plastenicima usjevi loše napreduju, naročito krastavac koji povrtarima donosi prvu zaradu.
Da bi usjeve spasili od nepovoljnih vremenskih uslova prinuđeni su na dodatnu zaštitu što donosi finansijske troškove.
Plastenike štite od niskih temperatura dodatnim najlonima, agrotekstilom, ali nedostatak svjetlosti ne mogu nadomjestiti, i već sada je jasno da će imati manje prinose.
I voćari su pretrpjeli štetu. Mraz i niske temperature uništili su znatan dio roda u voćnjacima širom Bosne i Hercegovine.