Trebinjski poljoprivrednici počinju da digitalnim tehnologijama nadziru svoja poljoprivredna dobra, što govori da savremene metode prihvataju i domaći ratari jer im pomažu u radu.
Na ovaj način poljoprivrednici neće morati često obilaziti svoje parcele, kako bi se uvjerili u situaciju na terenu. Koja je vlažnost, temperaturа, da li su biljke bolesne - sve se to može saznati samo jednim klikom preko jedinstvene poljoprivredne platforme "Agro life".
Sve se radi putem softvera obezbijeđenog u okviru projekta "Digitalizacija opštinskog upravljanja zemljištem", koju sprovode kompanija "TeleGroup" i organizacija GIZ u ime njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), uz podršku Regionalne mreže za povoljno poslovno okruženje BFC SEE. Partner na implementaciji projekta u RS je Privredna komora Republike Srpske.
Platforma, koja se koristi i u Srbiji i Crnoj Gori, rezultat je zajedničke saradnje Regionalne mreže za povoljno poslovno okruženje i njenih institucija iz BiH i pomenutih zemalja.
"Trenutno se unose podaci u platformu od strane poljoprivrednih proizvođača jedinica lokalne samouprave, a ono što je veoma bitno jeste da je u pitanju oblik saradnje sličan javno-privatnom partnerstvu, jer se na ovaj način nadziru poljoprivredna zemljišta onih poljoprivrednika kojim upravlja lokalna samouprava, a dodijelila ih je u zakup poljoprivrednicima", kaže za "Nezavisne" Svјetlana Vuletić, član projektnog tima ispred Agrarnog fonda Trebinje.
Ona napominje da su sa polovinom zakupaca već urađene obuke i da se aplikacija može koristiti preko računara, mobilnih telefona ili tableta, a mogućnosti i korist od ovog softvera su velike, jer poljoprivrednik sa svakog mjesta može da nadzire svoj posjed.
Vuletić dodaje da će se daljim razvojem platforme dati doprinos ne samo boljem upravljanju zemljištem i boljoj saradnji lokalnih zajednica i poljoprivrednika, nego će se daljim razvojem platforme obradivo zemljište efikasnije koristiti.
Platforma se, kaže, može i nadograđivati jedinstvenom digitalnom opremom i na taj način u proces uvesti i veći broj zakupaca, ali i lokalne zajednice mogu lakše i efikasnije pratiti način korištenja zakupljenog poljoprivrednog zemljišta, kako bi mu očuvali kvalitet i spriječili degradaciju.
"Ono što je još jedan važan benefit jeste da softver omogućava poljoprivrednicima da efikasno planiraju, organizuju i upravljaju poljoprivrednom proizvodnjom, u cilju povećanja prinosa, ukupnih prihoda i smanjenja operativnih troškova", navodi Vuletićeva.
Imajući u vidu da je predmet projekta upravljanje poljoprivrednim zemljištem koje se daje u zakup, a prema zvaničnim informacijama u BiH ima 2,2 miliona ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 1,6 miliona ha obradivo zemljište, a 600.000 ha su pašnjaci, ovo je jedinstvena prilika za digitalizaciju poljoprivredne proizvodnje i efikasnije iskorištavanje obradivog zemljišta.
Projektom je obuhvaćeno 10 lokalnih zajednica, gdje, osim Trebinja, iz BiH učestvuju i opštine Prijedor, Brod i Srbac, a bitno je napomenuti da su ove lokalne zajednice nosioci BFC SEE sertifikata (Business Friendly Certification), i da kroz ovakve projekte aktivno i dalje rade na kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta.
Poljoprivredni proizvođači kažu da podržavaju sve tehnologije koje im pomažu, te koje će im omogućiti bolji uvid na njivama i pregled stanja s usjevima.