Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je da otvaranje novih tržišta za plasman domaćih proizvoda doprinosi stabilizaciji i razvoju poslovanja izvozno orijentisanih privrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH).
On je istakao da je analiza spoljnotrgovinske razmjene BiH za prva tri mjeseca ove godine, koju je juče usvojio Savjet ministara na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, pokazala da izvoz u EU čini 74,2 odsto ukupnog izvoza BiH.
“Evropsko tržište je izuzetno značajno za naše izvoznike. Činjenica da je koncentracija izvoza u EU više od 74 posto govori nam da moramo biti oprezni, jer bi eventualni poremećaj na tržištu mogao prouzrokovati otežano poslovanje naše privredne zajednice”, istakao je Košarac u pisanoj izjavi.
On je dodao da s ciljem sprečavanja takvog scenarija Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara kontinuirano sprovodi aktivnosti na otvaranju novih tržišta za domaće proizvode.
“To je naša bazična orijentacija i jasno definisana politika. Osim država članica EU i CEFTA, nama su izuzetno važna i tržišta drugih zemalja, jer je neophodno obezbijediti stabilnost i ubrzani napredak u poslovanju domaćih izvozno orijentisanih kompanija”, naglasio je Košarac.
On je najavio da će u narednom periodu organizovati sastanak sa najvećim izvoznicima iz BiH, kako bi se razgovaralo o dosadašnjim praksama izvoza u EU i mogućnostima otvaranja novih tržišta.
Košarac je istakao da je ukupna robna razmjena BiH u prva tri mjeseca tekuće godine iznosila 7,47 milijardi KM, te da je vrijednost izvezene robe bila 3,06 milijardi KM, a uvezene robe 4,40 milijardi KM.
Zabilježen je spoljnotrgovinski deficit od 1,34 milijarde KM, a trgovinski deficit bilježi pad od 19,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
U analizi spoljnotrgovinske razmjene BiH za prva tri mjeseca ove godine navedeno je da u naznačenom periodu došlo do povećanja ukupne spoljnotrgovinske razmjene od osam odsto, rasta izvoza 16,6 odsto i uvoza 2,7 odsto, kao i rasta stope pokrivenosti uvoza izvozom 8,3 odsto.
“U posmatranom periodu najviše smo izvozili električnu energiju i to u vrijednosti od 233,65 miliona KM, sjedala u iznosu od 143,84 miliona KM, ostali namještaj i njegove dijelove u vrijednosti od 103,96 miliona KM, te izoliranu žicu u vrijednosti od 103,39 miliona KM, kao i tpolo valjanu žicu od željeza i nelegiranog čelika u vrijednosti od 101,64 miliona KM”, naveo je Košarac u pisanoj izjavi.
U prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isti period prošle godine, bilježi se značajan rast izvoza otpadaka i ostataka od željeza ili nelegiranog čelika od 178 odsto.
Kada je riječ o uvozu, u prvom tromjesečju ove godine, u BiH su se najviše uvozila naftna ulja, osim sirovih, u vrijednosti od 278,93 miliona KM, putnički automobili u vrijednosti od 175,57 miliona KM, te lijekovi u vrijednosti od 129,92 miliona KM.