Bosna i Hercegovina ima iznimno velike potencijale kada je riječ o obnovljivim izvorima energije. Prvenstveno se ističu vodeni tokovi, ali tu je i energija sunca i biomase. Međutim, postavlja se pitanje koliko su ti potencijali iskorišteni. Ekipa BHRT-a posjetila je jedinu bioelektranu u Bosni i Hercegovini.
U Šamcu već pet godina proizvode električnu energiju od stajskog đubriva i otpada. Jedina bioelektrana u Bosni i Hercegovini nastala je iz potrebe da se otpad u stočarskoj i proizvodnji mesa iskoristi na bolji način.
“Mi proizvedemo negdje oko osam gigavat časova, to je za oko 25% Opštine Šamac. Poslije završene digestije našeg stajnjaka i iz naše klaonice, zbrinjavamo i robu isteklog roka od mljekara, surutku, klanični otpad od par većih klanica u BiH”, pojašnjava Goran Mitrović, vlasnik jedine bioelektrane u BiH.
Ulaganja su bila velika, a pored struje, od otpada dobijaju još nekoliko novih proizvoda.
“Tečno organsko đubrivo koje kroz sistem za navodnjavanje ide na njive, čvrsti stajnjak ide na njive a pakujemo kao humus ili peletirano organsko đubrivo”, dodaje Mitrović.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, 37% od ukupne proizvodnje električne energije u našoj zemlji dolazi iz obnovljivih izvora.
“Ako pričamo o solarnoj energiji, možemo da uporedimo da na našem području imamo 30% više potencijala nego Nijemci koji su pokrili sve svoje površine, mijenjaju stare tehnologije i ubacuju nove, a mi se i sa ovim novima još uvijek borimo”, napominje inženjer energetskih tehnologija Srđan Krivaćević.
Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora ima niz pogodnosti.
“Jedna analiza u Srbiji je pokazala ako bi svako domaćinstvo postavilo elektranu od 2 kilovata na taj način bi proizvodilo oko 2500 kilovat časova, a ako bi se 20% registrovanih domaćinstava uključilo u taj projekat godišnja emisija CO2 bi se smanjila za 100 000 tona”, navodi Krivaćević.
Ekolozi ističu da je neophodan sistemski pristup.
“Danas smo svjedoci klimatskih promjena i jako je bitno u strateške dokumente uvrstiti obnovljive izvore energije, kao što je sunce, vjetar”, rekao je Boško Nikolić iz Udruge “Eko Leonardo”.
Da može više i bolje saglasni su i u Energetskoj zajednici. Iako je Bosna i Hercegovine za nekoliko godina udio obnovljivih izvora povećala za 10%, kasni se u implementaciji Akcionog plana za ovu oblast.