U 2022. godini BiH planira da uveze 1.360 stranih radnika raznih profila, kao što su voćari, stočari, peradari, krojači, šivači, pekari, poslastičari, tesari, zidari i moleri, vozači u međunarodnom saobraćaju itd.
Naime, ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2022. godini iznosi 1.360 - od čega se na FBiH odnosi 670, Republiku Srpsku 600 i Brčko distrikt 90.
U Prijedlogu odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2022. godinu, koji je u formi konsultacija, precizirano je da je planirano produženje 740 već izdatih radnih dozvola, a u planu je i izdavanje dodatnih 620 za novo zapošljavanje.
S obzirom na to da je, kako je navedeno, uvaženo stanje na tržištu rada u BiH, za 2022. godinu nije utvrđen broj radnih dozvola koje se mogu izdati za sezonsko zapošljavanje u BiH.
Kada je u pitanju novo zapošljavanje stranaca u 2022. godini, iskazana je potreba i za profilima kao što su rukovalac teškim građevinskim mašinama, elektroničar, industrijski tehničar, mašinski tehničar, metalostrugar, mesarski tehnolog, elektromehaničar, mašinbravar, te tehnolog.
Na spisku su, dakle, i tesari, zidari, moleri, fasaderi, keramičari, armirači. Tu su još i zanimanja kao što su komercijalista, trgovac, hotelski recepcioner, poslovođa, kuvar nacionalne kuhinje, konobar, turistički vodič, programer, a iskazana je i potreba za nastavnicima deficitarnih zanimanja, te farmaceutima.
Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, ističe da su poslodavci pokrenuli inicijativu kod nadležnih institucija kako bi im se olakšala procedura zapošljavanja radnika iz inostranstva.
"Ako se nastavi očekivani trend odlaska radne snage iz BiH, evidentno je da će poslodavci morati uvoziti radnu snagu iz inostranstva, iako je proces već otpočeo, tako da je vidljivo da na radilištima u BiH ima radne snage iz Turske, Kuvajta, Bangladeša, Kine i ostalih zemalja", rekao je Komljenović za "Nezavisne novine".
Podatkom da imamo potrebe da uvozimo voćare nije iznenađen Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, koji ističe da takva praksa već postoji.
"To smo mi i tražili. Mi imamo problem. I ove godine nešto radnika iz Turske je radilo kod nas, brali su voće. Sad ćemo, ako mognemo, da dovedemo radnike sa Filipina, iz Bangladeša. Smatram da će nam u narednim godinama sve više trebati strani radnici. Recimo, u voćarstvu se sve radi ručno, tu je potrebna radna snaga. Na jedan hektar potrebno je 77 radnika", rekao je Dojčinović u izjavi za "Nezavisne novine".
Na pitanje zašto imamo takve trendove, da mi uvozimo radnu snagu, a naši radnici odlaze ka Zapadu, istakao je da je vjerovatno na to najviše uticala politika, koja ne vodi brigu o našim mladim ljudima.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH, naglašava da je moguće da BiH pokušava uvesti farmere, ali... "Niko neće doći ovdje raditi na farmu. Možemo mi dizati plate i zaduživati se, ali onda odosmo u stečaj. Evo struja poskupljuje. To mi izdržati ne možemo s ovom cijenom mlijeka. Nema govora o tome da ćemo mi uspjeti dovesti strane radnike", tvrdi Usorac u izjavi za "Nezavisne novine".
Inače, u Prijedlogu odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2022. godinu navedeno je da će njenim donošenjem biti kvalitetnije zadovoljene potrebe tržišta rada u BiH, a da pritom nije ugrožena ponuda domaće radne snage.