Ruska invazija na Ukrajinu stvorila je velike probleme bh. poljoprivrednicima. Najveći dio đubriva, bez kojeg je sjetva nemoguća, dolazi iz Rusije, a uvoz u našu zemlju trenutno nije moguć. Također i kada je u pitanju kukuruz, najveće količine BIH nabavlja iz Ukrajine. Domaći proizvođači mlijeka i hrane zabrinuti, kažu neophodno je povećati proizvodnju a bez pomoći države to je nemoguće.
Muhamed Halilović iz Živinica bavi se uzgojem muznih krava i proizvodnjom mlijeka. Stalna poskupljenja hrane za stoku dovela su ga u nikad težu situaciju. Korona virus a nakon toga rat u Ukrajini uzrokovale su poskupljenje repromaterijala i stočne hrane.
Halilović mjesečno proizvede i proda oko 5500 litara mlijeka, po cijeni od 60 feninga po litru, uz poticaj od FBIH 30 kf po litru i od TK po 160 KM po jednom grlu stoke.
Rat u Ukrajini uticao je i na proizvođače žitarica. Tako je za obradu ove parcele Edin Glibanović prošle godine izdvajao 1000 maraka, ove gdoine za istuu površinu potrebno je za oranje, frezanje i sjemena oko 2000 KM. Isplata zaostalih poticaja krucijalna je za proljetnu sjetvu.
Iz privredne komore TK, kažu da su Ukrajina i Rusija veliki proizvođači hrane, sadnog materijala i đubriva i da mi uveliko zavisimo od njih, zbog toga je naglašavaju važno okrenuti se vlastitoj proizvodnji u narednom periodu.
Evidentan je pad proizvodnje u TK u svim kulturama, tako je naprimjer u 2020 godini ovaj kanton brojao 8500 muznih grla, godinu kasnije, taj broj je manji za 500, a proizvodnja mlijeka pala je sa 32 miliona litara u 2020. na 29 miliona u prošloj godini.