Stočni fond tovnih goveda u cijeloj BiH dovoljan je, samo za mjesečnu prehranu grada veličine Sarajeva upozoravaju poljoprivrednici u BiH. Kažu, u ovom trenutku malo toga se može uraditi na povećanju zasijanih površina tokom proljećne sjetve, vrijeme je za plan, šta na jesen.

Izvesti traktore na njive nije teško. No obezbjediti novac za gorivo, sjemena, a posebno za vještačko đubrivo čije su cijene zbog rata u Ukrajini porasle pravi je izazov.

"Sada vam po hektaru zemljišta treba nekih 2.500, do 3.000 KM, a trebalo vam je prošle godine u ovo doba oko 1.000, 1.100 KM: To vam se odnosi samo na vještačko đubrivo, Ako je gorivo poskupilo za 60-70%, u odnosu na 2019. kada je gorivo bilo 1,20 KM, onda vam je jasna računica", kazao je Muriz Mujanović, poljoprivrednik.

Apsurd je da se za svaki litar goriva kojeg potroši jedan traktor plati akciza za gradnju puteva, iako niti jedna radna mašina sa ovog imanja ne izlazi na puteve, a još manje na autoput.

Ukrajina i Rusija proizvode oko četvrtinu svjetske pšenice. Rat u evropskoj žitnici odrazio se i na BiH koja proizvodi 240 hiljada tona žita. Ostatak se uveze iz Srbije, Hrvatske i Mađarske.

"Federacija sije tri puta manje nego RS, a ima gotovo tri puta više stanovnika, tako da se naša pšenica koristi u FBiH. Ali kažem tih 200.000 tona kada se samelje u brašno, to je 130 tona brašna, a RS na milion stanovnika koristi oko 60 hiljada tona", kazao je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede RS.

"Naša pšenica, nema dovoljnu količinu glutena i mlinari je ne koriste za brašno, već za stočnu hranu. Proizvodimo 40 hiljada tona. Imamo ugovore sa Srbijom odakle tradicionalno nabavljamo pšenicu da ni na kakav način ne prestane ta dobava. Ne isključuju nas jer smo im 50 godina kupac za pšenicu", kazao je Fadil Novalić, premijer FBiH.

Iako vlasti u BiH uvjeravaju da hrane neće nedostajti, te da rezerve postoje, malo ko u to vjeruje, pa čak ni oni na koje se političari pozivaju.

"Robne rezerve su i naši proizvođači, koji su veoma solidni, naročito proizvodnja mesne industrije, proizvodnja deterdženata. Možemo reći da oni predstavljaju takođe robne rezerve", dodaje Novalić.

"Po mojoj slobodnoj procjeni krupne stoke u BiH ima oko 50.000 grla, junadi za tov, možda ima 20.000 maksimalno u tovu. To je količina od tri do 3,5 hiljada tona, dovoljno za jedan grad veličine Sarajeva dovoljna za mjesec. Uzećemo primjer Danske, koja sada ima ja mislim 10 miliona", kaže poljoprivrednik Mujanović.

Apeli na poljoprivrednike da zasiju što više, kažu u ovom momentu apsurdan je. Jedino što se može uraditi je dobra priprema za jesenju sjetvu.