Tuzlanski kanton planira zasijati više od 47.000 hektara što je za 8 posto manje nego prošle godine ali zahtjeva 92 miliona KM što je za 20 miliona više. Vlada TK je obećala poljoprivrednicima isplate zaostalih poticaja do kraja sedmice, te da će tražiti dodatna sredstva za sjetvu. Ali poljoprivrednici se pitaju hoće li moći zasijati i hektar.
sada je po jednom grlu pripremao hektar koji ga je koštao od 1.000 do 1.500 KM. Sada za isto treba više od 3.000 KM .
“Mi imamo samo za jednu trećinu da možemo posijati. Ako ja posijem tu trećinu, ja ću vjerovatno ostaviti i samo jednu trećinu grla na svojoj farmi i umanjiti proizvodnju, a to ćemo osjetiti ne samo mi, poljoprivredni proizvođači, već i građanstvo i država”, kazao je Eldin Glibanović, poljoprivredni proizvođač.
A sve zbog neusklađene poljoprivredne politike, kašnjenje poticaja i sve većih cijene repromaterijala. Sjemena su skuplja za 20 posto, dizel gorivo za oko 43 posto, mineralno đubrivo za 78 posto i KAN azotno đubrivo za nevjerovatnih 215 posto. Poljoprivrednici traže izlaz, vlast obećava rješenja.
“Pokušavamo sa našim poljoprivrednicima otvoriti temu kiselosti zemljišta i da na svoja imanja i svoje parcele urade neku ph analizu i da ubace više kreča jer znamo da su na kiselim površinama prinosi popolovljeni ili znatno manji. Ali ako popravimo ph vrijednost i oslobodimo hranjiva koja se već nalaze u zemljištu, sigurno možemo izvući ovu godinu kao i sa punim normama koje smo koristili”, kazao je Suad Selimović, Kantonalna privredna komora Tuzla.
“Sa predstavnicima federalnog ministartsva smo poduzeli već neke aktivnosti i ažuriranju podataka poljoprivrednih gazdinstava kako bismo proslijedili ih federalnom ministarstvu gdje se očekuje da bi Direkcija robnih rezervi FBiH mogla izvršiti podjelu dizel goriva za pomoć poljoprivrednim proizvođačima”, kazao je Emir Begić, ministar poljoprivrede TK.
Proljetna sjetva je na pragu, a Glibanovići koji su u ovom poslu 40 godina, pitaju se hoće li uspjeti.
“Profesionalno se ovim poslom bavim nekih 14 godina. U priči mojih roditelja i moje porodice uz kafu, gora vremena nismo zapamtili. Da je poljoprivreda tako nevažno,ovo nismo doživjeli”, kazao je Glibanović.
Dodatni problem poljoprivrednika je što uglavnom svi koriste staru mehanizaciju. Primjera radi, ovaj traktor je star 33 godine. Za obradu jednog hektara zemlje, njegov vlasnik potroši oko 100 litara goriva, od samog procesa sjetve pa sve do završe žetve.