VTK BiH objavila je kratki pregled po sektorima bh. ekonomije, a koje je pogodila ukrajinska kriza i koje trpe posljedice direktno i indirektno.
Povodom aktuelne situacije u Ukrajini, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je aktivirala specijalizovani komunikacijsko – informacioni sistem koji će 24 sata dnevno biti na raspolaganju bosanskohercegovačkim privrednicima, ali i cjelokupnoj javnosti Bosne i Hercegovine.
U okviru toga objavljen je kratki pregled po sektorima bh. ekonomije, a koje je pogodila ukrajinska kriza.
Sektor poljoprivrede i prehrane
Najviše pogođen sektor proizvodnje voća jer jedini bilježi direktan izvoz u Rusku Fedaraciju, zbog otežanog transporta i platnog prometa.
Ostali sektori (proizvodnja i prerada mlijeka, mesa, predara voća i povrća) indirektno trpe zbog povećanja cijena uvoznog poljoprivrednog repromaterijala, prvenstveno sjemena i mineralnih đubriva. Repromaterijal privrednici u najvećoj mjeri uvoze iz Srbije i Hrvatske.
U velikom problemu bi se mogli naći uvoznici pšenice, ali i druge kompanije iz prehrambenog sektora (proizvođači hljeba, peciva i konditorska industrija) ukoliko bi susjedne zemlje zabranile izvoz pšenice, brašna i ulja. Kada je u pitanju pšenica BiH zavisi od 3 tržišta (Mađarska, Srbija i Hravatska) i trenutno nema alternativnih tržišta. Tržište sirovog i rafinisanog ulja od suncokreta je usled ukrajinske krize potpuno destabilizovano i cijena sirovog ulja iznosi 4000 KM po toni.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH već je pokrenulo inicijativu kako bi se smanjila carina na uvoz mineralnog đubriva za pet posto, tj. da carinska stopa iznosi 0% za vještačka đubriva koja se uvoze iz trećih zemalja. Konsultacije za ovaj prijedlog Odluke bile su otvorene do 09.03.2021., te bi se na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara BiH mogla očekivati u što skorijem roku.
Đubrivo
Ministartsvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je zatražilo da Turska razmotri mogućnost plasmana neophodnih količina mineralnih đubriva na tržište BiH, koje su potrebne za poljoprivrednu proizvodnju u tekućoj godini, u skladu sa postojećim zakonskim mehanizmima Republike Turske. Na osnovu konsultacija sa entitetskim ministrima nadležnim za poljoprivredu, od Turske je zatraženo da BiH odobri izvozne kvote od 50.000 tona mineralnog đubriva.
Mesoprerađivačka industrija
- Nedostatak uvozne sirovine, prvenstveno svinjskog i goveđeg mesa
- Bilježi se rast cijena uvozne sirovine do 70% zbog povećanja cijene stoke žive vage do 40% na berzi.
- Bilježi se rast cijena ambalaže za pakovanje (nabavna cijena limenke zbog povećanja cijene čelika nabavna za 30%/ Kartonska ambalaža - cijena se povećala za 20%), uvoz Srbija i Hrvatska
Prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda
- Proljetna sjetva za bh. privrednike najveći problem (nabavka sjemena i umjetnih gnojiva.) Nabavka uvoznog sjeme iz Mađarske obavlja se otežano, potpisani ugovori se poništavaju zbog nemogućnosti isporuke Mađarske. Đubrivo se nabavlja većinom iz Srbije i Hrvatske.
- Rast cijene energenata dodatno usložnjava situaciju
- Nedostatak sirovine za preradu čak i za mljekare u Evropskoj uniji
Djelovanje entitetskih vlada:
Republika Srpska:
Vlada Republike Srpske je 17. februara, 2022. god. na redovnoj 157. sjednici, u Banjaluci, usvojila Informaciju o stanju poljoprivredne proizvodnje, plasmanu proizvoda i cijenama repromaterijala u 2022. godini, u koioi se navodi da će se iz Kompenzacionog fonda Republike Srpske za finansiranie poljoprivredne proizvodnje u Republici Srpskoj u cilju sprečavanja daljih poremećaja na tržištu,obezbjeđenja dovoljnih količina domaćih poljoprivrednih proizvoda i osiguranja prehrambene sigurnosti stanovništva.
Sredstva od 10 miliona KM rasporedila bi se na način da bi se sa:
1,5 miliona KM podržala proizvodnja merkantilne pšenice,
2,2 miliona za regresiranje svih sjemena kukuruza,
1,8 miliona za podršku proizvodnje i otkupa povrća, te milion KM za podršku voćarskoj proizvodnji, za sufinansiranje nabavke kvalitetno priplodnih junica biće obezbijeđen 1 milion KM, a za otkup i preradu svinjskog mesa 2,5 miliona KM.
Takođe, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske izašlo je sa informacijom da je sa 15. februarom, 2022. god. isplatilo sve podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju u 2021. godini.
Sa posljednom isplatom od 7.633.906 KM, isplaćeno svih 75 miliona KM po osnovu podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2021. godinu. Posljednja isplata je izvršena na sljedeći način:
- tov svinja u iznosu od 1.631.200 KM, premija za ovce i koze u iznosu od 828.322 KM, zaštita zdravlja životinja u iznosu od 212.140, te premija za ljekovito bilje u iznosu od 45.937.
- premije za sistem krava-tele u iznosu od 884.340,00 KM, za duvan 146.755 KM, sjemenska strna žita 290.836 KM, te tov junadi 1.779.360,00 KM.
- za kontrolu kvaliteta stočne hrane isplaćeno je 149.999 KM, poljoprivrednu mehanizaciju 382.610 KM, premiju za tov brojlera 1.222.403 KM, te za vođenje i održavanje Registra poljoprivrednih gazdinstava 60.000 KM.
Drvna industrija/papirna grafička
Drvna industrija je uglavnom iz Ukrajine i Ruske Federacije uvozila rezanu građu hrasta, šperploče, furnir, vlaknatice, kant trake i iverice;
Kompanije koje uvoze iz Ruske Federacije imaju problem sa transportom i naplatom potraživanja, jer fabrike koje im isporučuju repromaterijal rade, tako da čekaju kako će se stvari odvijati;
Kompanije koje uvoze iz Ukrajine imaju problem i u tome što su neke fabrike oštećene, a problem predstavlja transport i naplata potraživanja;
Kompanije imaju i dobavljače navedenih repromaterijala iz: Rumunije, Njemačke, Italije, Slovačke, tako da nisu isključivo oslonjene na uvoz iz navedenih zemalja, mada ih ova kriza veoma pogađa i brine;
Generalno, kompanije koje uvoze ploče, građu i furnir iz Evrope dobile su informaciju o velikom porastu cijena, tako da prilikom sklapanja ugovora ne mogu da znaju koja će biti cijena repromaterijala;
Kompanije brine i veliki porast cijene energenata i neizvjesnost oko isporuka;
Uvoz raznih vrsta papira i kartona uglavnom vrše trgovačke kuće.
Metalna i elektro industrija
- Distorzije na bh. tržištu usljed povećanih cijena sirovina i reporomaterijala pogotovo u slučaju berzanske robe
- Problemi pronalaska alternativnih dobavljača i alternativnih tržišta
- Avansno plaćanje uslov i rizik - nepostojanje usluga osiguravanja potraživanja u BiH
- Nelojalan odnos domaćih trgovaca robom/materijalima - prolongiranje isporuke do novog rasta cijene i si.
- Nestabilno tržište plina kao i svih drugih energenata
Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće
- u odnosu na ukupnu trgovinsku razmjenu, kompanije iz sektora tekstila, odjeće, kože i obuće vrlo malo ili nikako posluju sa zemljama Ukrajina, Ruska Federacija i Bjelorusija. Najveći dio sirovina i repromaterijala se uvozi iz zemalja EU: Italija, Turska, Njemačka, Hrvatska, Srbija, Slovenija, Austrija, Kina, Španija i Poljska (oko 90-95 % ukupnog uvoza industrije TOKO), a gotovi proizvodi se izvoze ponove u zemlje EU. Italija, Njemačka, Hrvatska, Francuska, Slovenija, Austrija, Slovačka, Mađarska i Holandija, te Srbija iz CEFTA zemalja (preko 98 % ukupnog izvoza TOKO).
- generalno, kompanije su zabrinute zbog cijele situacije i problema sa brojnim poskupljenjima, prije svega energenata i neizvjesnosti oko njihove nabavke, ali transportnih troškova koji pogađaju i ovu industriju.
Farmaceutika
- Bh. proizvođači farmaceutskih proizvoda su pogođeni trenutnom situacijom u Ukrajini, kao i uvedenim sankcijama Rusiji i Bjelorusiji jer na ova tržišta izvoze većinu svojih proizvoda.
- veliki problem predstavlja kako nemogućnost isporuke, tako i izazovi sa platnim prometom