Predsjednica uprave prehrambene kompanije Podravka iz Koprivnice Martina Dalić komentirala je aktualne poremećaje na svjetskim tržištima hrane, probleme s opskrbom i cijenama. Rekla je da su Hrvatska i hrvatsko tržište dio globalnog tržišta, pa se sva kretanja na globalnom tržištu odražavaju i u Hrvatskoj. “Ovo je vrijeme u kojem su pred svima nama veliki izazovi, što zbog rasta cijena energenata, što zbog rasta cijena svega, ustvari svega što ulazi u poljoprivrednu proizvodnju, i energenata i umjetnih gnojiva.

VIŠE SIROVINA

Tako da ovo vrijeme ispred nas je vrijeme u kojem će trebati balansirati između cijena i dostupnosti količina”, rekla je Dalić. Podravka je jedna od najvećih prehrambenih kompanija u jugoistočnoj Europi, čiji su proizvodi prisutni na svih pet kontinenata, s tradicijom od preko 80 godina, a Dalić ocjenjuje da je teško u ovom trenutku raditi pouzdane procjene kako će se kretati stanje na tržištu. Ona kaže da je kroz prizmu Podravke opskrba domaćeg tržišta stabilna. Govoreći o cijenama, Dalić je izjavila: “Snaga ovih poremećaja je tolika da će se njihovi efekti prenijeti i na tržišne cijene.” Pandemija i sad rat u Ukrajini usmjeravaju Podravku vlastitim mogućnostima, pa će kao veliki prehrambeni proizvođač povećati vlastitu proizvodnju poljoprivrednih sirovina. “Ove godine osim samostalnosti vlastite proizvodnje količina koje su nam potrebne za cjelokupnu proizvodnju graška, cikle, očekujemo povećati površine pod crvenom paprikom za naše potrebe, imamo plan povećanja uzgoja rajčice i drugih poljoprivrednih proizvoda”, rekla je Dalić za državnu televiziju.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj u siječnju ove godine bila je 7.378 kuna (oko 980 eura, 1.960 KM) i nominalno je u odnosu na isti mjesec prošle godine 5,7 posto veća, dok je njezina realna vrijednost ostala ista. No, u praksi, malo je dobara i usluga koje građani s prosječnom plaćom mogu kupovati u jednakim količinama kao i prošle godine u istom periodu. Kompariranjem cijena iz prvog tromjesečja prošle i ove godine, ispada da građani s prosječnom plaćom sada mogu kupiti manje goriva, manje ulja, krumpira, kupusa, luka, većine voća, junećeg mesa itd. Ilustracije radi, cijene jestivog ulja u hrvatskim trgovinama trenutno se kreću od 14 (oko 2 eura, 4 KM) do 24 kune (oko 3,2 eura, 6,4 KM) po litri ovisno o trgovini, a prošle godine u prvom tromjesečju ulje se prodavalo po cijenama od 10 do 11 kuna (oko 1,3 eura, 2,6 KM). Tako se za prosječnu plaću, prema ovim izračunima, moglo kupiti od 634 do 689 litara ulja, dok je danas prosječna plaća dovoljna za 30 posto ulja manje (tj. od 191 do 434 litra). Kako se procjenjuje, od još većeg gubitka kupovne moći hrvatske građane zasad štite administrativno određene cijene električne energije i plina, ali i one će, kako se navodi, znatno porasti od početka sljedeće godine i to uz izdašan paket Vladinih mjera koji treba ublažiti ova poskupljenja. Prema ranije dostupnim podacima, za razliku od većine država članica Europske unije gdje je udio hrane i energenata u kućnim budžetima niži od 30 posto, u Hrvatskoj cijene hrane i energenata iznose visokih 42 posto u kućnim budžetima, a same hrane visokih 27, dok je prosjek Europske unije 12 posto.

MANJE ZA GORIVO

Prema najavama, cijene svih vrsta goriva sutra u maloprodaji na hrvatskim benzinskim crpkama trebale bi bitno pasti i tako barem dio tereta poskupljenja ublažiti za građane i gospodarstvo. Tvrdi se da će benzin (13 kn) od idućeg tjedna biti jeftiniji za gotovo kunu po litri, cijena običnog dizela (15,03 kn) past će za oko kunu, dok će cijena plavog dizela koji koriste poljoprivrednici i ribari (trenutno 9,54 kn) pasti za više od kunu i pol po litri.

Izvor