Vekna hljeba dvije marke i nešto, litar ulja više od šest, kilogram teleće šnicle do 30, vreća brašna do 40, kilogram bijelog pilećeg mesa 15, ...
Ovo su samo neke od bezobrazno visokih cijena osnovnih životnih namirnica sa kojima se građani Republike Srpske u posljednje vrijeme suoačavaju, a od kojih će mnoge, iako su već dostigle svoje istorijske maksimume, još rasti.
Uzgajivači svinja poručuju da će, naime, kilogram prasadi, već poslije prvomajskih praznika, otići na čak deset KM. Kako kažu, presudio je rast cijena stočne hrane, a iz istog razloga, kilogram pilećeg bijelog mesa je sa devet i nešto, otišao na vrtoglavih 15 KM, dok je kilogram mesa kod cijelog pileta sa 4,4 poskupio na skoro šest KM ili za preko 35 odsto.
Kako potvrđuju u mesnicama, svježa svinjetina će, pogurana poskupljenjem živih svinja, već poslije vaskršnjeg posta sa 11 skočiti za najmanje pet KM po kilogramu, pa će koštati 16 KM.
– Svjesni smo da je ovo veliki udar na standard mnogih građana, ali mi, jednostavno, nemamo drugog izbora. U ovoj krizi došlo je do drastičnog poskupljenja stočne hrane. S druge strane, zbog prekomjernog uvoza mnogi svinjari par godina unazad odustaju od proizvodnje. Sad, kad nema više jeftinih svinja iz Evrope, a naš fond je desetkovan, potražnja je daleko veća od ponude. Uz daleko veće troškove uzgoja prasića i tova svinja, moramo da dižemo cijene – naglašava za Srpskainfo predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić.
Dok proizvođači hrane vode grčevitu boru da svako poskupljenje sirovina i energenata ukalkulišu u cijenu svojih proizvoda, građani nijemo gledaju kako im poskupljenja raspiruju i ono malo para iz novčanika.
Iako su cijene brašna stabilne već mjesec dana, cijene pekarskih proizvoda sve više izmiču kontroli. Tako, najobičnija kifla u pekarama i marketima već se prodaje po nevjerovatnih 0,5 KM, što znači da dvije i po koštaju kao cijeli kilogram brašna, dok vekna hljeba od 600 grama ide preko 2,2 KM.
Kad je riječ o brašnu, prosječna cijena po džaku od 25 KM, u zavisnosti od kvaliteta, kreće se 30-33 KM, ali na tržištu ima i onog koje košta čak 40 KM.
Slično je i sa uljem, gdje je litar onog najskupljeg uveliko premašio šest KM, dok se njegova prosječna cijena na tržištu kreće oko 4,8 KM.
Ovo su, međutim, samo neke osnovne životne namirnice koje u kontinuitetu poskupljuju od prošle godine, a čije su cijene eksplodirale unazad mjesec i po dana, odnosno, od poremećaja na tržištu sirovina i energenata izazvanih rusko-ukrajinskom krizom.
Dodatno zabrinjavaju predviđanja da stabilizaciji cijena ne možemo da se nadamo ni u narednom periodu, što znači da ćemo imati sve manje para čak i za onu najosnovniju hranu.
Zvanična statistika pokazuje da su cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, u februaru ove godine, u odnosu na isti mjesec lani, u prosjeku bile više za 7,2 odsto.
Da nas čekaju još teža vremena, potvrđuje i činjenica da je Centralna banka BiH značajno korigovala brzu procjenu inflacije u BiH za prvo polugodište 2022. sa 4,5 na čak 9,2 odsto.
Šta će i kako će oni koji preživljavaju od mizernih plata i penzija, Bog sami zna, ali je jasno da se mnogima u BiH ne piše dobro.
– Ovo je nezapamćena kriza. Žalosno je da mnogi građani moraju da smanjuju i potrošnju onih najosnovnijih namirnica. Ulje sam gotovo prestala da kupujem, jer sve što mogu pravim na masti. Hljeb sama pečem, jer plaćati veknu preko dvije KM zaista se ne isplati. Kad je riječ o mesu, teletinu odavno malo ko kupuje, a sad će tako biti i sa piletinom, što nisam mogla ni da zamislim. Uskoro će mnogi, bukvalno, moći da kupuje samo kosti, tek da malo “zamaste” čorbu. Najavljuju neka povećanja plata i penzija, ali riječ je o zaista smiješnim iznosima, kad se u obzir uzmu poskupljenja hrane – poručuje službenica Snežana K. iz Banjaluke.