Agrarni budžet Republike Srpske za narednu godinu bi trebalo da bude oko 150 miliona KM, ali neki domaći proizvođači smatraju da ovaj iznos nije dovoljan da bi se ispunile sve potrebe poljoprivrednika. Uz to, zabrinuti su kako će sa postojećim cijenama repromaterijala posijati na jesen.
Izdvajanja 150 miliona KM za poljoprivredu u Republici Srpskoj, kao i obećanih 500 KM po hektaru za sjetvu pšenice, umjesto optimizma, poljoprivrednicima je otvorilo nova pitanja. Kako dočekati narednu godinu kada je ova najskuplja u istoriji za agrar.
"Jesen će, bogami, donositi mnogo nepoznatih stvari, to će sve rješavati i sjemenska pšenica, i đubrivo i nafta. Ljudi dižu cijene ravnajući se po pšenici, mi gubimo, a ne dobijamo", kaže poljoprivrednik Petar Dragojlović.
"Nema sijanja. Ako nema para, nema sijanja. Ljudi nemaju pare, nemaju odakle namiriti, nisu ništa zaradili. Sad neko treba da isfinansira kompletnu sjetvu", ističe Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS.
Nakon žetve pšenice, poljoprivrednici su podijeljeni. Dio njih već je predao pšenicu i uzeo novac, dok dio najavljuje gašenje proizvodnje. Za sve krive nadležne.
"Gospodin Košarac (Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH) snosi direktnu odgovornost za propast poljoprivrede i institucije Republike Srpske. Mi ćemo na niovu cijele BiH u sljedećem mjesecu pokrenuti tužbu Ustavnom sudu da vidimo ko snosi odgovornost za ovakvu situaciju", navodi Savo Bakajlić iz Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice.
A nadležni odgovaraju:
"Naravno, ne možemo sve probleme da riješimo, ali na dobrom smo putu. Kada pogledamo samo izdvajanja za poljoprivredu u posljednjih nekoliko godina, ona su narasla sa 14 na 20 miliona", kaže Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Da ne bi čekali narednu godinu, poljoprivrednici su pozvali nadležne da odmah preduzmu nešto i omoguće dodatne olakšice ili zatvore granice i ograniče uvoz.
"Poljoprivrednik koji obrađuje 40 hektara, ako u toku godine ne može da kupi jednu mašinu za gazdinstvo, on je nerentabilan, samo vodi život, takoreći", ističe poljoprivrednik Goran Simić.
Iako statistika kaže da se povećava broj zasijanih površina, stanje na terenu pokazuje da se mali i srednji proizvođači, žila kucavica poljoprivrede, gase i ustupaju mjesto velikim proizvođačima. Ako se uzmu u obzir poskupljenja, ovaj trend biće nastavljen i u narednom periodu.
"Ne samo povećati podsticaje, mora se ići i sa akcizama, mora se nešto drastično preduzeti da bi se moglo nešto spasiti, jer ne znam kako misle da neko hrani ovu državu, ovaj narod", naglašava poljoprivrednik Milenko Nikolić.