Gotovo svi sektori trpe svakodnevni porast cijena, a jedan od najpovoljnijih je svakako poljoprivredni.
Gotovo svi sektori trpe svakodnevni porast cijena, a jedan od najpovoljnijih je svakako poljoprivredni. Iza poljoprivrednika u Unsko-sanskom kantonu je vrlo teška godina, a osim problema uzrokovanih inflacijom, dodatni problem stvara nedostatak radnika.
Cijena svega onoga što je poljoprivrednicima potrebno da bi nesmetano radila otišla je prema gore – hrana, repromaterijali, gorivo i gnojivo. Poznavaoci prilika kažu da je ovo jedna od najtežih godina do sada. U Unsko-sanskom kantonu poljoprivredom se bave uglavnom stariji, a uz svakodnevna poskupljenja, suočavaju se s nedostatkom radne snage. Mladi se rijetko žele baviti ovim zanimanjem.
“Vrlo je mali broj tih ljudi i pitanje je do kraja godine koliko će ih ostati, i mladih i nas starih, upravo zbog nebrige države i vlasti prema mladim poljoprivrednicima koji su imali želje. Unazad 5-6 godina bilo je dosta mladih koji su se bavili poljoprivredom i svi su rasprodali imanja i otišli u zemlje Zapadne Evrope, a sve zahvaljujući politici i brizi države o tim ljudima”, kaže Dževahir Babić, predsjednik Skupštine Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH.
Među rijetkima koji ne žele napustiti državu i odustati od bavljenja poljoprivredom je Eldin Babić iz Gate, mjesne zajednice nedaleko od Bihaća. S ocem Izetom i svojim bratom bavi se uzgojem magaraca, što je vrlo rijetko na ovim prostorima.
“Nekad mi dođe da sve ovo prodam i da idem, i onda sjednem pet minuta i dođem sebi i vidim da mi je ovdje duplo bolje nego da idem vani”, kaže nam Eldin.
A kako bi bilo dobro, radi se, i to od jutra do mraka, priznaju Babići. Ipak, nemaju primjedbe s obzirom na to da je uzgoj magaraca, iako rijetko, veoma isplativo zanimanje jer je magareće mlijeko jedno od najskupljih, ali i najzdravijih na svijetu. Kupača ima u Bosni i Hercegovini, ali i regionu.
“Odlučio sam se prije 15-20 godina time baviti. Zadovoljan sam. Mlijeko prodajem po cijeni od 100 KM. Kome sam god prodao nisam imao primjedbu. Zadovoljan kupac, zadovoljan ja, obje strane zadovoljne”, ističe Izet Babić
Trenutno na farmi Babići imaju oko stotinu magaraca, a uzgajaju i druge životinje.
“Ovo nije mala stvar i da bi ovo stekao treba dosta godina. Imam 60 krava i planiram ići na 100 komada”, kaže Eldin Babić.
U selima u kojima se nekad gotovo svako domaćinstvo bavilo poljoprivredom danas su brojna dvorišta prazna, a zbog sveukupne situacije brojne farme sve češće stavljaju ključ u bravu ili smanjuju proizvodnju. Ipak, mladi ljudi poput Eldina popravljaju sliku bosanskohercegovačke poljoprivrede koju i dalje vode poljoprivrednici stariji od europskog prosjeka.
Iza većine poljoprivrednika bila je ovo jedna iznimno teška godina - jesenja sjetva najskuplja do sada, a gubici iz prethodnog razdoblja i dalje se zbrajaju. Za narednu godinu planirano je povećanje poljoprivrednih resursa, poručuje Sulejman Kulenović, ministar poljoprivrede USK-a (SDP).
“Prema našem trogodišnjem planu i planu za iduću godinu budžet za poljoprivredu i proizvođače trebao bi biti devet milijuna KM, plus 500.000 KM za mlade. Sa sedam na devet milijuna KM povećanje je od skoro 30%, ali se povećava i onih 300.000 koliko smo imali za mlade sada je planirano 500.000, Veterinarskom zavodu i stanicama 200.000, nadoknada štete za ubijene životinje kod pojave zaraznih bolesti - sve zajedno to će preći 10 milijuna”, istaknuo je Kulenović.