Zbog poremećaja u snabdijevanju na globalnom tržištu i rasta cijena Savjet ministara BiH donio je odluku kojom se omogućava bescarinski uvoz 370.000 tona mineralnih gnojiva kao podršku poljoprivrednicima, dok oni s druge strane smatraju da od toga neće imati ništa ako se ne ograniče cijene po kojima će moći kupiti to đubrivo.
Lani je, podsjećamo, omogućen bescarinski uvoz 100.000 tona mineralnog gnojiva.
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, istakao je da je Ministarstvo izradilo prijedlog ove odluke na osnovu inicijativa ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Federacije BiH.
"Naša namjera je da na osnovu ove odluke pružimo podršku poljoprivrednicima iz RS i FBiH u uslovima poremećaja u snabdijevanju na globalnom tržištu mineralnih đubriva i rasta cijena energenata. Neophodno je da obezbijedimo dovoljne količine mineralnih đubriva po povoljnim cijenama u predstojećoj sjetvi", naveo je Košarac.
Kako je naveo, novom odlukom želi se obezbijediti kontinuitet mjera za pomoć domaćem poljoprivrednom sektoru.
"To je prioritet jer ne želimo da dovedemo u pitanje sprovođenje redovnih agrotehničkih mjera", rekao je Košarac i dodao da Ministarstvo u koordinaciji i punoj saradnji sa nadležnim ministarstvima iz dva entiteta radi na obezbjeđivanju uslova za optimalan obim neophodne poljoprivredne proizvodnje u 2023. godini.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, za "Nezavisne" kaže da se nada da će time biti obezbijeđene dovoljne količine đubriva na tržištu, ali napominje da su oni tražili da se na cijene uvoznih đubriva, naročito onih koja su došla uz pomoć Vlade Republike Srpske, ograniči marža, kako ne bi došlo do divljanja cijena i kako bi poljoprivrednici imali korist od toga.
"Vidjećemo kako će se kotirati cijene uvoznih đubriva vezano za program iz Turske. Svakako da će to obezbijediti stabilizaciju, u smislu izostanka nestašice đubriva, ali vidjećemo koliko će nama stvarno pomoći sa cjenovnog aspekta. Ako se ne ograniče trgovačke marže, onda je moguće da nećemo mi, proizvođači, imati neke koristi", rekao je Marinković.
Napominje da će te cijene svakako uticati na cijene finalnog proizvoda, s obzirom na to da je BiH uvozno orijentisana kada je u pitanju hrana.
"Malo toga zavisi od naše proizvodnje, a većina od cijena u okruženju i zemalja iz kojih uvozimo, tako da s obzirom na skupe energente i za krizu koja vlada u Evropi i svijetu, kada je poljoprivredna proizvodnja u pitanju, predstoji nam samo period kada ćemo morati da se prilagođavamo i gledamo kako će se to odvijati. U ovom momentu je nezahvalno prognozirati kakve će cijene biti ubuduće", dodao je on.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, smatra da poljoprivredni proizvođači ni prošle godine nisu imali ništa od ove podrške.
"Nismo imali ništa! Bilo je tih 100.000 tona kvota, a šta je iskorišteno od toga - desetak hiljada tona. Od toga će možda korist imati uvoznici, a uglavnom je ovdje još sve preskupo i iz dana u dan postaje nedostupno primarnim poljoprivrednim proizvođačima", rekao je Bićo za "Nezavisne" i dodao da je to već viđeno prošle godine.
"To su lani pokazali. Ove godine isto rade, mart je već tu, sjetva je na pragu. Šta se radilo cijelu zimu, što se to nije obezbjeđivalo po povoljnim cijenama? Sve se radi u zadnji momenat", istakao je Bićo.
Na pitanje šta država može uraditi kako bi se poljoprivreda oporavila, on napominje da je potrebno što više sredstava izdvajati za domaću poljoprivrednu proizvodnju, zaštititi je kroz uvođenje prelevmana, carina na uvoz, proširiti domaće fabrike koje mogu proizvoditi gnojiva.
"Ima milion načina, samo država treba da povede računa o domaćoj proizvodnji", zaključuje Bićo.