Svjetski je dan sigurnosti hrane. Zaustavljene pošiljke povrća ili voća na granici, povlačenje proizvoda sa polica marketa, vijesti su zbog kojih građani imaju sve manje povjerenja u ono što kupuju. “Je li tretirano pesticidima? Je li domaće?” – glavna su pitanja koja postavljaju prodavcima na pijaci. Pa kakvo to voće i povrće jedemo? Je li tretirano nužno znači i štetno, a domaće zdravo?
76-godišnja Višnja Maletić proizvodnjom povrća bavi se više od pola vijeka i najsigurnija je u ono što svojim rukama zasadi.
"Ovo se ne pršće, mrkva, peršun, ništa se sine ne pršće. Ja ne dam djeci da pršću ničim. Kad sazri, prirodno sazri, tako se i jede. Ne mora se prskati toliko."
Odakle dolazi povrće koje jedemo? Da li je i čime tretirano? Kao dugogodišnji iskusni prodavac na pijaci, Olenija Trifković na oba pitanja ima isti odgovor.
"Ko to zna, kako da prepoznamo kad je činjenica da se sve prska. Samo je bitno da se karenca odradi, da se ne bere dok to ne prođe 3, 7, 10 dana. Ima naroda koji kaže krupna jabuka, pa prskana, ne mora to značiti."
Tretiranje pesticidima i herbicidima u savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji je neophodno i samo po sebi nije problematično. Problem je nesavjesna primjena, kažu agronomi.
GORDANA GAJIĆ, agronomistica
"Imamo problem zbog klimatskih promjena, insekti, prskanje je nužno, ali to ne mora da znači da je nebezbedno ako se primjeni po propisima."
Inspekcijske kontrole u Republici Srpskoj pokazale su da je u ovoj godini, od 1.500 uzetih uzoraka različitih vrsta prehrambenih namirnica u samo 15 slučajeva utvrđena nepravilnost. Veliki proizvođači koji vode računa o primjeni herbicida i pesticida nemaju strah ni od kupovine.
MILORAD ZARIĆ, proizvođač povrća
"Ja sve što nemam za prodaju ja kupujem, mrkvu, krompir, to ove godine nisam sijao, ja za sebe kupujem."
S druge strane, oni koji siju povrće i voće za svoje potrebe koriste i razna alternativna, organska đubriva.