U fabriku “Žitopromet“ iz Bijeljine ovih dana stigle su prve količine pšenice. Nakon stečaja koji je trajao 14 mjeseci, u nekadašnjem semberskom prehrambenom gigantu uskoro počinje proizvodnja brašna i pekarskih proizvoda, a radnici se polako vraćaju na posao.
U bijeljinski “Žitopromet” ovih dana stižu prve količine pšenice. Brašno iz mlinova “Novog Žitoprometa” izaći će do kraja mjeseca, nakon čega kreće i proizvodnja hljeba i pekarskih proizvoda, najavljuju iz nekadašnjeg semberskog prehrambenog giganta.
DUŠAN TOMIĆ, tehnički direktor kompanije “Novi Žitopromet”
“Lijepe vijesti iz Semberije, pobjedničke. Za vrijeme pandemije korona rodio se “Novi Žitopromet” – da 25., zapravo 28. juna krenemo s proizvodnjom brašna, gdje će onda dati dalje u pogonima, mješaoni stočne hrane i pekari, sirovinu i gdje će izaći prve količine hljeba, nadam se, polovinom jula.”
Paralelno sa proizvodnjom brašna i peciva, vršiće se i otkup ovogodišnjeg roda pšenice.
SLAVIŠA MIJATOVIĆ, direktor kompanije “Novi Žitopromet”
“Mi smo sada u potpunosti i tehnički i finansijski spremni da pokrenemo kompletnu proizvodnju, da vrlo aktivno učestvujemo u otkupu koji će biti za dvadesetak dana. Naši kapaciteti, koji su oko 40.000 tona, su sasvim dovoljni da nemamo više problem s tim gdje ćemo sa pšenicom, da se uslovno to skladišti. Jednom riječju, sve je praktično spremno.”
Ta vijest posebno je obradovala semberske poljoprivrednike kojima je “Žitopromet” prije stečaja bio glavno mjesto za otkup pšenice.
ĐORĐE BAKČIĆ, poljoprivrednik
“Sve što je više, to je za nas bolje, tako da sa velikim oduševljenjem stvarno… vidim da je ozbiljna priča. Lopta je na njihovom terenu, sad je do vlasnika “Žitoprometa” kako će da bude, utakmica je njihova. Nama odgovara da bude što više otkupljivača.”
SAVO BAKAJLIĆ, Udruženje poljoprivrednih proizvođača Semberije
“Imamo pruženu ruku od prerađivača gdje će nam ustupiti skladišta na dva mjeseca gratis, da pokušamo da taj hljeb saberemo jer vidite i sami šta jedan virus napravi u svijetu.”
“Žitopromet” je jedan od rijetkih primjera uspjelih stečaja. Analitičari ocjenjuju da je “Žitopromet” izuzetak u moru neuspjelih i propalih privatizacija i stečaja.
ALEKSA MILOJEVIĆ, ekonomski analitičar
“Pod izgovorom socijalne komponente upropaštava se preduzeće. Politike nema u privatnim preduzećima, tamo je ekonomska racionalnost koja se mora poštovati.”
U “Novom Žitoprometu” trenutno je angažovano 35 radnika, pa se sa proširenjem posla očekuju i nova zapošljavanja, najavljuju iz nekadašnjeg semberskog giganta.