Statistički podaci kažu da su proizvodnja i izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Tuzlanskog kantona u prošloj, u odnosu na 2019. godinu, povećani za 10%. Međutim, iza statističkih podataka najčešće se krije jedna potpuno drugačija slika stanja u toj oblasti.
FAHRUDIN DELIBAJRIĆ, izvršni ravnatelj d.o.o. “Kornišona Bosnia”
„Vi imate nekakva ciklična pojavljivanja. Imate u određenom vremenu kad raste izvoz i određene robe dostignu maksimum, pa onda ciklično padne i onda se to pojavljuje. Stvar je na malini, na kornišonu krastavcu, na jagodi itd., to nas svjetske berze određuju. Tako da mi u jednom trenutku imamo dobru cijenu nečega, i onda idemo prema povećanju, a onda dobijemo u jednoj godini pad toga, onda spustimo se u toj godini, pa nam postane niska osnovica, pa kažemo sad smo rasli 10%.”, rekao je Delibajrić.
Brojne prepreke u sektoru poljoprivrede obeshrabruju mnoge, posebno mlade ljude, koji odustaju od poljoprivrede i odlaze u zapadnoevropske zemlje. Sa boljom zaštitom domaće poljoprivredne proizvodnje mogao bi se iskoristiti i potencijal koji imamo u ovom sektoru.
RASIM DELIBAŠIĆ, poljoprivrednik
„Evo uzimam jedan primjer kornišon, jedan dulum 3 000 sadnica, mora biti od 9 pa do 11 tona. To je najmanje 11 000 KM, 12 000 KM, odbij troškove, najmanje je čisto 8 000 KM. A mislim da more to tri sposobna člana obitelji uraditi“, kazao je Delibašić.
Za veću vitalnost i konkuretnost bh. poljoprivrednika, smatraju stručnjaci, najvažnija je dobra organizacija poljoprivrednog sektora, koji je sada u prilično haotičnom stanju. U takvom stanju poljoprivrednici su oni koji trpe gubitke, pa je i razumljivo što mnogi mladi ljudi bježe od poljoprivrede.
SUAD SELIMOVIĆ, Gospodarska komora Tuzlanskog kantona
„U tim vrijednosnim lancima poljoprivredni proizvođač ne smije biti najslabija karika. On mora biti taj koji je zaštićen i čija proizvodnja ne smije trpiti kad su problemi graničnih prelaza, kad je u pitanju otkup, plasman ili bilo šta drugo. On mora biti stabilan jer tu se stvara nova vrijednost od koje svi bukvalno žive“, istakao je Selimović.
Uz prepreke tržišnog karaktera i slabe organizacije poljoprivrednog sektora, poljoprivrednici se često susreću i sa opstrukcijama susjednih država, koje im nanose velike gubitke. Trenutno gorući problem za izvoznike krastavaca kornišona je ograničenje rada fitosanitarne inspekcije na granici sa Republikom Hrvatskom, radnim danima do 16 sati. Poljoprivrednici traže hitnu reakciju bh. vlasti kako bi se ukinula ova ograničenja i izvoz omogućio i vikendom. Ako se problem hitno ne riješi oni najavljuju da će biti prinuđeni na radikalne mjere, što uključuje i blokadu graničnih prijelaza.