Zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i pozitivnom utjecaju na zdravlje čovjeka, kopriva posljednjih godina sve više pobuđuje zanimanje naučnika. Kopriva je korov, no upoznamo li pobliže njen sastav, sasvim je sigurno da ćemo je htjeti uvrstiti u svoju prehranu.
Kopriva je biljka koju svi poznajemo. Ili smo imali s njom neugodni bliski susret ili su nas na vrijeme upozorili kako ju je najbolje posmatrati iz daleka.
Međutim, šteta je odnositi se prema koprivi kao prema neprijatelju. Istina je sasvim nešto drugo. Ova divlja biljka neuglednih cvjetova krije u sebi nutritivno bogatstvo i veliki potencijal u očuvanju zdravlja čovjeka.
Njena upotreba poznata od davnina
Prvi istorijski zapisi o koprivi (Urtica dioica L. - Urticaceae) mogu se naći u I. stoljeću, kada se koristila kao lijek protiv opće slabosti te kao sredstvo za "čišćenje" organizma. U doba Grka koristila se kao svježa biljka za masažu protiv reumatskih bolova. Kako vidimo, njena upotreba poznata je od davnina. Danas se kopriva također uveliko koristi u narodnoj medicini, a poznata je po tome što utječe na izmjenu tvari u organizmu, potiče izlučivanje probavnih sokova i probavu masnoća.
Kopriva se kao korovna biljka dlakave stabljike i listova udomaćila u gotovo svim krajevima svijeta, osim u tropskim i arktičkim krajevima. Možemo je naći na zapuštenim mjestima, rubovima šuma, obalama rijeka, potoka i uz ograde kao korov.
Kopriva cvjeta od juna do septembra. U ljekovite svrhe koriste se korijen, nadzemni djelovi biljke i listovi. Korijenje se skuplja u proljeće i jesen, vrhovi mladih grančica s lišćem u proljeće, a cijela stabljika s cvjetovima cijele godine.
Za jelo se koriste njeni mladi listovi i vrhovi. Pripremaju se lešo kuhani poput špinata i blitve ili se od njih pravi varivo. Listovi koprive mogu se i sušiti te se od njih priprema čaj. Zanimljivo je spomenuti da se kopriva koristi i kao sirovina u proizvodnji piva i prirodnih sokova. Beru se i njene sjemenke.
Kopriva je bogata antioksidansima koji štite stanice čovjeka od oksidativnog stresa. Blagotvorna je prema jetri, a sprječava i dijeljenje stanica raka, posebno raka vrata maternice i dojke.
Nutritivno bogatstvo koprive za zdravlje
Kopriva je našim precima u proljeće bila dobrodošli izvor vitamina C. Upravo u prijelaznom razdoblju iz zime u ljeto opada imunitet pa su nutrijenti koji ga jačaju od iznimne koristi. Osim toga, u koprivi su željezo, kalij (koji je neophodan za normalnu funkciju srca), vitamini A, K, D (koji doprinosi zdravlju kostiju i imunitetu), B1, B2, pantotenska kiselina, folat te brojne fitokemikalije poput flavonoida.
U narodnoj se medicini kopriva uspješno primjenjuje u sprječavanju i liječenju anemije, probavnih tegoba, tuberkuloze, reumatskih tegoba, visokog krvnog pritiska, hunjavice, prehlade te bubrežnih kamenaca.
Sa svojim lektinima pokazala se korisnom i u liječenju povećanja prostate. Kopriva je bogata antioksidansima koji štite stanice čovjeka od oksidativnog stresa. Blagotvorna je prema jetri što su povrdila i naučna istraživanja. Konzumiranje koprive smanjuje koncentraciju kolesterola u krvi i sprječava pojavu ateroskleroze. Njen čaj pomoć je kod proljeva. Priprema je jednostavna. Stručak mladih listova koprive treba kuhati 15 minuta u litru vode, procijediti i popiti tokom dana. Čaj se preporučuje piti mjesec dana.
Nema nuspojava
Primjenom gotovih preparata u propisanim dozama nuspojave nisu zapažene. No, moramo pripaziti jer visoke doze mogu izazvati crvenilo kože i opstipaciju. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer može oštetiti bubrege. S obzirom na to da utječe na pojačano lučenje mokraće, kod česte primjene treba pripaziti na gubitak kalija te uzimati hranu bogatu tim mineralom.
Sada se u poljoprivrednim trgovinama već može kupiti sjeme koprive. Uzgojite je u svom vrtu kako bi vam njeno blagotvorno djelovanje uvijek bilo na dohvat ruke.