Maslina (Olea europaea) je zimzelena biljka koja se već hiljadama godina uzgaja zbog ploda za jelo ili sirovine iz koje se dobija ulje.
Smatra se da je maslina jedna od najstarijih namirnica, poznata već između pet i sedam hiljada godina, porijeklom sa Krete, odakle se ubrzo proširila u Egipat, Grčku, Palestinu. Njeno korištenje u antičkoj Grčkoj dovelo je do širenja biljke prema zapadnom Sredozemlju. Danas je sastavni dio mediteranske kuhinje.
Maslina je istovremeno i simbol mira, plodnosti i dugovječnosti. Spominje se u Bibliji - Herkul je imao toljagu od maslinovog drveta, Homer je maslinovo ulje zvao kućnim zlatom, a Hipokrat je maslinovo ulje prepisivao kao lijek za više od 60 bolesti. Pobjednicima na Olimpijskim igrama na glave su stavljali vijence od maslinovih grančica, a za nagradu su dobijali amfore sa maslinovim uljem, koje je tada bilo veoma skupo i dragocjeno.
Plod je bogat uljem
Maslina razvija stablo, nepravilno, kvrgavo i razgranato, visoko 6 do 8 metara. Listovi su eliptični, duguljasti, dok im je boja s gornje strane tamnozelena, a s donje srebrnasto siva. Kad je u cvatu, maslina razvija bijele cvjetove. Plod je ovalnog oblika, i varira od zelene, preko tamnozelene do crne boje. Plod je bogat uljem koje se koristi u ishrani kao dodatak jelu, kao i u medicinske svrhe. Sam plod je gorkog ukusa, ali se za ljudsku prehranu prethodno odgorči i konzervira u solnoj otopini ili sirćetu.
Od zrelosti ploda zavisi i kvalitet ulja koje dobijamo iz njega. Zeleniji plodovi daju manje ulja, ali je ono siromašnije masnim kiselinama, a to je osnovni kriterij kvaliteta ulja. Maslinovo ulje, za razliku od vina, starenjem ne dobija na kvaliteti, već oksidira i treba se potrošiti u roku od dvije godine. Čuva se u tamnim bocama i na tamnom, ali ne previše hladnom mjestu.
Od antičkih vremena maslinovo drvo osiguravalo je hranu, upotrebljavalo za ogrjev, a plod se koristio i u liječenju različitih bolesti. Plod masline je bogat bjelančevinama, hlorofilom, saponinima, voskom, smolom, vitaminima A, D, K i E, masnim kiselinama, mnogim mineralima, enzimima. Masline su dobar izvor monozasićenih masnih kiselina. Čak 75% ukupnih masti čini oleinska kiselina, za koju se pokazalo da smanjuje razinu holesterola.
Istjeruje kamenac iz žuči
Osim mononezasićenih masnih kiselina i vitamina E, maslina sadrži i brojne aktivne fitonutrijente, poput polifenola i flavonoida, koji također imaju protuupalna svojstva. Njihovim djelovanjem smanjuju se simptomi astme, osteoartritisa i reume
Nekada se maslinovo ulje, osim za ishranu koristilo i za uljepšavanje, higijenu, u ritualne svrhe. Od davnina je poznato kao sredstvo koje istjeruje kamence iz žuči, sprečava djelovanje raznih bakterija, grije želudac, jača probavne organe, snižava temperaturu, stišava grčeve u crijevima i otvara kanale iz žučnog mjehura i jetre, reguliše krvni pritisak i liječi malariju. Koristi se kao podloga za izradu melema i raznih masti kojima se liječe opekotine i kožne bolesti.
Osim za proizvodnju maslinovog ulja, masline se u kulinarstvu koriste za pripremu različitih namaza za predjela, ali i za umake za ribu i perad. Može ih se dodati u gotovo sve salate, a sve se češće dodaju i u umake za tjesteninu.