U proizvodnji organske ili eko-hrane ne koriste se savremene metode tretiranja zemljišta pesticidima, hemijskim gnojivima, nema uvođenja genetski modificiranih organizama, a u industrijskoj preradi ne tretira se hemijskim prehrambenim aditivima.
U ljudskoj historiji uzgajala se isključivo ovakva organska hrana, sve do pojave prvih umjetnih pesticida i gnojiva u 20. stoljeću. Takva hrana na tržištu je posebno obilježena, a proizvođači moraju imati poseban certifikat koji dokazuje da je njihova hrana baš eko.
Postoji nekoliko razloga zašto investirati u eko-hranu, prvenstveno je to zdravlje ljudi, a ujedno i veća nutritivna vrijednost te bolji okus namirnica, ali i zaštita okoliša. Ljudi danas konzumiraju proizvode koji su u tolikoj mjeri obrađeni da organizmu ne pružaju potrebne hranidbene, energetske i zdravstvene standarde koji mu osiguravaju zdravlje.
Prerada hrane najveći uzrok raznih bolesti
Stručnjaci upozoravaju na činjenicu da je prerada hrane danas najveći uzrok povećanju učestalosti raznih bolesti te ni ne znamo koliko štetnih čestica unosimo u organizam.
Jedini način da se unos tih tvari izbjegne je da se u svakoj zemlji članici Evropske unije i u svim ostalim zemljama svijeta potakne sve veća investicija u proizvodnju eko-hrane.
- Problem koji prati organsku hranu je i taj što mnogi proizvođači svoje produkte označavaju obilježjem organske hrane iako oni to nisu. Organska hrana je skuplja od drugih proizvoda, ali, ako uzmemo u obzir da ćemo za nju platiti više i samim time potaknuti mogućnost razvoja industrije za proizvodnju ekološke hrane, ali i biti informirani o tome što zapravo jedemo, njena cijena je opravdana - upozoravaju iz Svjetske zdravstvene organizacije.
Znaci napretka
Stručnjaci savjetuju da je najčešće riječ o mesu i mesnim prerađevinama, mlijeku i mliječnim proizvodima.
Primjera radi, u Sjedinjenim Američkim Državama 2011. godine industrija organske hrane pokazala je velike znakove napretka u proizvodnji i potrošnji. Voće i povrće čini 40,5 posto cijelog tržišta, dok su ostale kategorije - mlijeko (14,6 posto), pakirana pripremljena hrana (13,6 posto), napici (12,1 posto), hljeb i žitarice (10,7 posto), začini (2,1 posto), meso, piletina i riba (1,8 posto).