Sadnice sam plaćao po 25 feninga po struku, treba uložiti puno da bi se ostvario neki prihod, kaže Karasuljić
Zbog izuzetno hladnog aprila, berba plasteničke jagode na obroncima oko Koraja kasni desetak i više dana.
Muhamed Karasuljić, uzgajivač jagode i aronije, kaže da je po povratku u Koraj njegova porodica obnovila proizvodnju jagode.
Radna snaga
- Trenutno u kući nema dovoljno radne snage za ove poslove. Sin Muharem živi u Americi s porodicom. Supruga Seida i naš drugi sin pomažu mi oko imanja. Na dva dunuma imamo tri vrste jagode. Proizvodim jagodu na otvorenom, tako da i vremenske prilike puno utječu na razvoj biljaka. U posljednje vrijeme pojavile su se i divlje svinje koje pričinjavaju štetu u jagodnjaku. Ovo je područje bogomdano za voće i jagode. Tu je i Čelić u blizini, tako da se tradicija jagodarstva održava - kazao nam je Karasuljić.
Oko jagode, istakao je on, ima puno posla i ulaganja.
- Svi mi gledamo u taj crveni plod i mislimo, to je to. Sadnice sam plaćao po 25 feninga po struku. Treba uložiti puno da bi se ostvario neki prihod. Sada moram ograđivati posjed kako bih onemogućio divlje svinje da ulaze i pričinjavaju štetu - dodao je Karasuljić.
Pomažu i djeca
Nekoliko stotina metara dalje je imanje Mustafe Katkovića. Ovaj vrijedni Korajac jagode proizvodi na površini od oko sedam dunuma. Od toga je pet dunuma pod plastenicima. Njegova snaha Almedina Katković dočekuje nas sa sinovima, sedmogodišnjem Eldarom i trogodišnjim Darisom.
- Trenutno jagodu uzgajamo u 16 plastenika. Moj svekar više od 20 godina uzgaja jagodu. Sve što proizvede, proda u Čeliću. Pomažu nam i djeca, nose gajbice u vrijeme berbe, koja traje oko mjesec. Ima puno posla oko jagode, od pravljenja i održavanja plastenika, sadnje i rasađivanja, pa do primjene zaštitnih sredstava. Od februara do kraja godine mi smo angažirani oko proizvodnje jagode - rekla je Almedina Katković.