Generalna skupština UN proglasila je 2021. godinom voća i povrća. Cilj je ujediniti proizvođače i potrošače kako bi se transformisao sistem ishrane.
Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu, IYFV 2021. je jedinstvena prilika za podizanje svijesti o važnoj ulozi voća i povrća u ishrani, značaju zdravstvene bezbijednosti hrane i zdravlja, kao i u postizanju ciljeva održivog razvoja.
Tokom sjednice na kojoj je ova odluka obznanjena Marčela Vilareal, direktorica za partnerstva i UN saradnju u FAO kao i govornici iz cijelog svijeta istakli su ciljeve Međunarodne godine voća i povrća.
Generalni direktor FAO-a Ku Dongiu naglasio je ključni doprinos konzumiranja voća i povrća zdravlju, ne samo tokom trenutne pandemije Covid-19, kao i važnost rješavanja otpada i gubitaka u lancu snadbijevanja.
Kako se kriza Covid-19 nastavlja, Vilareal je pozvala na preispitivanje naših prehrambenih navika. „Moramo se okupiti kako bismo obezbijedili da visoko vrijedna hrana dopre do najugroženijih“, rekla je, „ne ostavljajući nikoga iza sebe“.
Rekla je da je od ključne važnosti okupiti sve aktere, uključujući ne samo vlade i međunarodne organizacije poput UN-a i SZO, već i potrošače, kako bi transformisali proizvodnju i lance snadbijevanja i osigurali da se hrana troši na održiv način.
Helena Leurent, generalna direktorica FAO-ovog partnera Consumers International, pozdravila je činjenicu da se informisanost potrošača brzo povećavala.
"Veza između hrane i zdravlja sada je mnogo razumljivija, postoji slijedljivost od njive do trpeze, a naš osjećaj klimatske krize je mnogo senzibilniji", rekla je ona. "Ljudi su zabrinuti zbog sistema koji ne služi našim potrebama, preispituje se šta znači biti održiv i kome može da se vjeruje. Vrijeme je da zajedno radimo kako bismo prošli ova mračna vremena."
Leurent je dodala da je važno vidjeti potrošače ne samo kao krajnje korisnike proizvoda, već kao aktivne partnere u promjeni čitavog sistema proizvodnje i snadbijevanja.
Andre Leu, ambasador međunarodne organizacije IFOAM Organics International, rekao je da su s obzirom na realnost klimatskih promjena, uključujući ekstreme suše i poplave, adaptacija i elastičnost proizvodnje sada od suštinske važnosti. Dobar početak, predložio je, bilo bi zemljište.
"Vraćajući organsku materiju u zemljište, možemo povećati njegovu sposobnost da upije višak vode i zadrži je," rekao je. "Kada uđete u sušna razdoblja, ta zemljišta su tada otpornija na sušu. U prosjeku će ovi usjevi donijeti 30 odsto više prinosa od zemljišta sa malo organske materije. Na taj način poljoprivrednike čuvamo u budućnosti. Uz ograničeno finansiranje možemo povećati plodnost i napraviti veliku razliku u sigurnosti hrane."
Prema riječima Vilareala, ključni trenutak u Međunarodnoj godini voća i povrća bit će UN samit za hranu koji će se održati najesen. Cilj događaja je ponuditi platformu za ambicioznije akcije, inovativna rješenja i planove za transformaciju prehrambenih sistema.