U regionu se borovnice uzgajaju oko 15 godina, ali ekspanzija u podizanju plantaža borovnice traje posljednje dvije do tri godine. Neki kažu da je biznis profitabilan, drugi kažu da nije, a treći tvrde da će sa borovnicama biti isti slučaj kao sa puževima, aronijom, lješnikom i tartufima. Gdje je istina?
Da biste postali uspješan proizvođač borovnice neophodno je da ispunite slijedeće uslove, koji se navode na sajtu kompanije ATP Irrigation.
Pažljivo birajte lokaciju sa odgovarajućom nadmorskom visinom, konfiguracijom i ekspozicijom. Mehanička i hemijska analiza zemljišta sa dubine 0-30 cm su neophodni. Kako je borovnica specifična voćna vrsta kojoj pogoduje kiselo i rastresito zemljište bogato humusom, jednostavno ne smije se u startu napraviti greška. Veoma je poželjno da imate na toj lokaciji obezbijeđeno i napajanje električnom energijom.
Ništa manje bitna je i hemijska analiza vode sa stanovišta navodnjavanja. Ovu analizu vode mnogi proizvođači zanemaruju ili je pak zamijenjuju sa analizom vode sa stanovišta zdravstvene ispravnosti. Zdravstveno ispravna voda za piće ne znači da je i tehnološki pogodna za navodnjavanje i ishranu borovnice. I treba računati da u punoj vegetaciji moramo imati vode min 30m3/ha dnevno.
Sertifikovan bezvirusni sadni materijal je preduslov da biznis bude profitabilan. Na tržištu se pojavljuju sadnice različitih cijena i razičitog kvaliteta. Najjeftinije sadnice su one koje su 100% zdravstveno ispravne. Jednostavno, obiđite nekoliko plantaža različite starosti, uvjerite se lično u rezultate i provjerite sa najuspiješnijim uzgajivačima gdje su kupili sadnice.
Odabir sortimenta je od izuzetnog značaja. Lokacija i orjentacija terena, nadmorska visina, kao i konkurentna prisutnost na tržištu su neki od parametara koji određuju za koju sortu bi trebalo da se odlučite. U regiji je uglavnom zastupljen stariji sortiment poput sorti Duke, Huron, Liberty, Aurora, Eliot, Blue Crop. Duke je i dalje najzastupljenija i za sada nainteresantnija sorta za regionalne proizvođače borovnica, jer mu je vrijeme dospeća u periodu vakuuma na tražištu, kada Španci i Francuzi završavaju berbu, a Poljaci još nisu započeli svoju berbu. To je period od početka juna do početka jula.
Proizvođači bi trebalo da počnu da razmišljaju o uzgoju novih sorti borovnice, a po vremenu dospijeća i srednjih i kasnijih sorti, da bi bili prisutni na tržištu duži vremenski period. Dva su razloga za ovu preporuku. Prvi, proizvođači u Španiji su masovno sadili sortu Duke i došli su do hiperprodukcije, što im u momentu zagušenja na tržištu obara cijenu za Duke. Sa druge strane Poljaci imaju zastarjeli sortiment, a trendovi svjetskog tržišta se mijenjaju, potrošač postaje sve zahtijevniji u pogledu kvaliteta i ukusa voća koje konzumira u svježem stanju i ko bude brzo prihvatio nove sorte imaće prednost na tržištu.
Raspoloživa literatura je oskudna, a ne postoje ni rezultati praćenja proizvodnje na nivou bar oko 10 godina, gdje bi neko mogao sa sigurnošću da tvrdi koja tehnologija daje najbolje rezultate u proizvodnji. Dolazimo i do veoma bitne stavke, a to je odabir stručnog savjetnika i saradnika. U praksi uzgoj borovnice edukacijom putem interneta nije se pokazao kao dobro rješenje. Podatke sa interneta treba znati koristiti i treba znati gdje su vršeni eksperimenti ili gdje je praćena proizvodnja.