Ljekovite, aromatične i začinske biljke se sve više koriste kao sirovine u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji, a njihova upotreba je sve više u porastu.
Većina lijekova je od ljekovitog bilja pa tako i čajevi. Pijemo ih u svim situacijama - kad smo zdravi i još više kad smo bolesni. Naša ekipa posjetila je jednog proizvođača čajeva koji se ovim poslom bavi 26 godina.
Deset plantažnih kultura, 150 tona sušenog bilja godišnje, nema otpada, a proizvodi se, osim plasiranja na domaćem tržištu, izvoze u Ameriku, Englesku, Italiju, Njemačku i sve zemlje regiona – ovo su samo neki od razloga koji proizvodnju ljekovitog bilja svrstavaju među prve tri najperspektivnije grane poljoprivrede u Republici Srpskoj.
Ovako priča Nedeljko Kusturić koji se time bavi i od toga živi 26 godina. Njegova firma broji šest radnika i 300 kooperanata koji ljekovito bilje sakupljaju na teritoriji čitave BiH.
Tržište ljekovitog bilja u Republici Srpskoj i dalje je, uprkos domaćim sirovinama, preplavljeno uvoznim čajevima i drugim napitcima. Za tim zaista nema potrebe, jer nam je priroda baš sve dala na ovim prostorima.
- Sve više ljudi vodi računa i šta jede i šta pije, a da bi čovjek uspio u poslu mora imati četiri osnovne stvari: ideju, ljubav, mora biti odgovoran i uporan - istakao je Kusturić.
U kesicama nema dodatnih zaslađivača, niti aditiva. Nedeljko kaže učestvuje aktivno u svakom dijelu ovog posla kako bi na policama bili sigurni prirodni čajevi. Kontrola zemljišta na kojem se uzgajaju biljke, izbor sjemena, sušenje i berba - sve u cilju da finalni proizvod zadovolji potrebe kupaca. Tako njegovi čajevi imaju i sertifikat Ministarstva poljeprivrede za organsku proizvodnju.
- Na našem tržištu ima jako puno tih čajeva i uvoznih i domaćih. Ono što volim da kažem, to je da ljudi uzimaju rifuzne čajeve gdje se vidi i biljka koja je usitnjena, može da se prepozna, vidi joj se boja. Osnovna stvar kesice čaja je prirodna boja i sadržaj aktivne materije - pojasnio je Kusturić.
U poljoprivredi ima mnogo posla, ali trud se isplati. U Srpskoj, kaže Nedeljko, postoji oko 20 firmi koje se bave ovom vrstom proizvodnje i svako od njih je pronašao svoje mjesto kako na domaćem tržištu, tako i u izvozu.
Marketing i dizajn privlače pažnju kupaca, pa tako često domaći čajevi izostanu iz potrošačke korpe. Međutim, bitno je ono sto se nalazi u kesici, a ne kako ona izgleda poručuje Kusturić. Što se samih čajeva tiče, tu nema neke posebne preporuke, sem da kod svakodnevne upotrebe treba konzumirati one čajeve koji prijaju organizmu.