Otkako je u Hercegovini propao projekat plantažnog uzgoja smilja, poljoprivrednici u ovom kraju sve opreznije ulaze u projekte sadnje ostalih vrsta ljekovitog bilja iz bojazni da će ponovo zapasti u slične probleme da ga ne mogu prodati.
"Zasad mi ne pada na pamet da sadim bilo šta od ljekovitog bilja, a tako se ponašaju i komšije iz regije Zupci, gdje je prije nekoliko godina gotovo svako iole veće domaćinstvo sadilo smilje i dosta toga je propalo. Poneko još posadi malo lavande ili šipurka, ali sve je to malo", kaže donedavni proizvođač smilja Krsto Asanović iz trebinjske regije Zupci.
On lično nije imao, kako kaže, velike gubitke jer njegov bratić ima destileriju pa je nekolicina Asanovića kod njega proizvela eterično ulje i lagerovala ga dok se ne stvore uslovi da se proda.
Kaže da su još prije pandemije korone 2018. i 2019. odustali od proizvodnje, iako je pod smiljem imao nekoliko hektara, te da je većina strukova već propala.
"Iako je svjetsko tržište navodno naglo postalo prezasićeno uljem od smilja, a kako čujem i ostalog ljekovitog bilja, korona nas je dodatno spriječila da prodamo bilo šta od zaliha, pa je sada ono što smo proizveli prije nekoliko godina još u skladištima, a iz nadležnih instituta smo dobili uvjeravanja da može još da stoji", objašnjava Asanović.
Radovan Anđelić, vlasnik destilerije "Anđelić" d.o.o., kaže da ga nije začudila nagla prezasićenost tržišta smiljem jer je još prije istočnog dijela Hercegovine zapadni posadio mnogo veće površine i zasitio tržište eteričnim uljima smilja jer je došlo do hiperprodukcije kakva se nije očekivala.
"Ni ja ne prerađujem niti sadim smilje još od 2017. godine, kada sam uvidio da i veliki zapadnohercegovački proizvođači nemaju prodaju. Ta iskustva sam pokušao prenijeti našim proizvođačima, ali su neki i dalje nastavili proizvodnju, a šta su uradili dalje - ne znam", navodi Anđelić.
Koliko se prezasićenost tržišta odnosi na drugo ljekovito bilje on ne može sa sigurnošću da kaže, jer, kako objašnjava, ono što se proizvede na njegovim poljoprivrednim površinama preradi se i zasad dobro prolazi.
"Korona jeste sve usporila, ali mi još sadimo i prerađujemo pa nekako ide. U selu Ljubomir smo počeli sadnju još deset hektara šipurka, ali nas je kiša trenutno onemogućila, a još nešto smo preorali i namijenili organskom uzgoju ljekovitog bilja", kaže Rade Anđelić.
On objašnjava da planiraju zasaditi i nekoliko vrsta domaće kadulje, maslačka, takozvane pčeline ljubice, odnosno matičnjaka.