Rogatica i borički plato spadaju među najpopularnije regije po proizvodnji kvalitetnog sjemenskog i merkantilnog krompira u Republici Srpskoj i BiH, a kako bi se obezbijedio što bolji plasman ovog povrća potrebno je što prije zaštititi oznaku geografskog porijekla.
Naime, proizvođači upozoravaju da su posljednjih godina sve češće zloupotrebe pa se pod rogatički i borički krompir na tržištu, nudio i prodavao krompir iz drugih područja koji je po svim parametrima daleko iza originalnog krompira iz Rogatice i na taj način obarao rejting autohtonog krompira koji je dolazio sa boričke visoravni.
Na ovaj način, zaključuju proizvođači, nanesena je neprocjenljiva šteta krompiru iz ovih krajeva i njegovom plasmanu, koji su, primjera radi, samo prošle jeseni registrovani i ostali proizvođači uskladištili oko 7.600 tona i sada muku muče kako da ga plasiraju na tržište.
Da bi se stalo u kraj zloupotrebama rogatičkog i boričkog krompira, za koji Udruženje proizvođača krompira “Borike” već ima zaštitni žig koji je izdao Institut za intelektualnu svojinu BiH, ali nije puno pomogao, rodila se ideja da se uradi i zaštita geografskog porijekla.
Na tu temu je u organizaciji Poljoprivrednog klastera “Sarajevo – Romanija – Podrinje” (SRP) i uz podršku opštine Rogatica i Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi resornog ministarstva u Vladi Republike Srpske, održan i prvi sastanak o značaju zaštite geografskog porijekla. Dogovoreno je da se u cilju korišćenja brojnih pogodnosti od sjetve do prodaje koje dolaze sa sertifikatom o zaštiti geografskog porijekla nekog poljoprivrednog proizvoda, ubrzanim tempom ide ka zaštiti rogatičkog krompira koji je glavna grana poljoprivredne proizvodnje u opštini i čijom proizvodnjom se bavi gotovo svako poljoprivredno gazdinstvo u Rogatici.
Vlasnik “Agrosa”, koji svake godine sjemenski i merkantilni krompir sadi na najmanje 30 hektara zemljišta, Ozren Planojević kaže da je ideja o zaštiti boričkog krompira više nego odlična, ali je trebalo i ranije da dođe.
- Treba nam uređena proizvodnja od sadnje do vađenja krompira. Potrebni su nam na njivama poljoprivredni stručnjaci i centralni magacini za skladište sertifikovanog krompira i posebno ambalaža koja neće biti podložna falsifikovanju i omogućiti da se pod naš borički krompir nudi i prodaje sve i svašta. Zato sam da se u cilju zaštite od zloupotreba papirološki proces vodi ubrzano i da se svi poslovi okončaju do ovogodišnje kampanje vađenja krompira - istakao je Planojević.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Solanum-produkt” i vlasnik “Agromonta” Novak Motika koji godinama sadi najelitnije sorte holandskog krompira i domaćih reprodukcija takođe podržava ideju o zaštiti geografskog porijekla boričkog krompira.
- Međutim, kupci su toliko izvarani zloupotrebom naziva “borički krompir” pa i od naših “proizvođača”, koji kupe u Bijeljini, pa prodaju u Sarajevu, da će se vrlo teško vratiti povjerenje u autohtoni borički krompir. Treba za to ne jedna, nego dosta godina, a dotle će proizvođači koji isključivo žive od te proizvodnje potpuno propasti - kaže Motika.