Divlje svinje ne prestaju praviti štetu na širem području općine Sanski Most, a na njihovoj meti su površine zasijane žitaricama, ali i drugim poljoprivrednim kulturama.
Ovdašnji poljoprivrednici su očajni, a svi njihovi dosadašnji apeli da se proba stati u kraj ovome problemu bili su bezuspješni. Poljoprivrednik iz sela Modra Ferid Kugić kaže kako je prije nekoliko dana krenuo u žetvu zobi, ali da je dolaskom na lice mjesta konstatovao da su uništene velike površine zasađene tom žitaricom.
"Sve je povaljano i izgleda kao da je ovuda prošlo na desetine kamiona. Šteta je velika, jer su uloženi značajan novac, trud, rad i energija, a sada se, praktično, malo toga ima požnjeti", kaže Kugić. Dodaje kako isti problemi muče i druge farmere, a svi načini borbe protiv ovih šumskih napasnika bili su nedovoljno efikasni.
"Probali smo s petardama, bacali smo da ih zastrašimo, ali efekti su bili kratkotrajni, jer su se krda uvijek iznova vraćala", navodi Kugić. Pita se isplati li se u ovakvim okolnostima uopšte obavljati poljoprivrednu sjetvu, posebno zbog toga što su sjemena i repromaterijal znatno poskupjeli. Poljoprivrednik Mehmed Alagić kaže kako je bio prinuđen da ogradi parcele električnim pastirima, međutim dodaje kako nije u situaciji da ogradi sve, jer su u pitanju velike površine zemljišta i potrebno je mnogo novca. "Nikada u prošlosti nije bilo ovoliko problema s divljim svinjama i borimo se s njima još od trenutka kada smo položili sjemena u zemlju. Već su tada krenuli problemi, jer su iskopavali sjemena, pa smo morali ponovo zasijavati. Sigurno je da nam najveći problemi tek predstoje, jer se kukuruzi odmeću, a za njih je to najveća poslastica", ističe Alagić. Poljoprivrednici su u nekoliko navrata tražili da se u rješavanje ovoga problema uključi Lovačko društvo "Sana", međutim u tom društvu uporno ističu kako su nemoćni jer je trenutno na snazi lovostaj, a važeći zakonski propisi ne omogućuju organizovanja lova. Dobri poznavaoci svijeta životinja ističu kako zbog sve praznijih sela, ali i suše koja je uslovila nedostatak hrane u njihovim prirodnim staništima, divlje svinje bez straha silaze iz viših u niže predjele i blizinu naseljenih mjesta, te nanose štetu poljoprivrednim kulturama.