Semberski proizvođači lubenica ovog ljeta, po sistemu toplo-hladno, prolaze kroz različite faze kada su u pitanju plasman i prodaja ovog voća.

Odgovor za takvo stanje nazirao se na granici između prekomjerne proizvodnje, nekontroliranog uvoza i osiromašenih potrošača.

Od početnog lošeg plasmana ranog roda lubenice i najave da će ih početi besplatno dijeliti ili će ih ostavljati neobrane na njivama, u drugoj polovini avgusta već ima najava da će se nešto i zaraditi od pozne lubenice i da se ova godina neće završiti velikim gubicima.

Prve lubenice koje su se početkom i sredinom jula pojavile na Kvantaškoj pijaci teško su pronalazile kupca, jer su potrošači više tražili makedonsku i grčku lubenicu, vjerujući da je slađa i kvalitetnija od domaće. Međutim, kako je vrijeme odmicalo i kako se suša produžavala, domaća lubenica, proizvedena na semberskim njivama, potvrdilo se, zadržala je svoju prepoznatljivu slast, ali i okus. To potvrđuju i rojevi pčela koji se mogu vidjeti na rasječenim lubenicama.

Oni koji ovih dana prodaju lubenice na bijeljinskoj Kvantaškoj pijaci kažu da je plasman poboljšan te se nadaju i zaradi.

I dok se na bijeljinskoj zelenoj pijaci lubenica može kupiti po cijeni od 50 feninga po kilogramu, na Kvantaškoj pijaci prodaje se za 25 do 30 feninga.

Za izvođenje nekih ozbiljnijih računica, kada je proizvodnja lubenice u Semberiji u pitanju, ipak treba sačekati kraj sezone.

Izvor