Širom svijeta danas se obilježava Dan Kafe, jednog od najpopularnijih napitaka, bez kojeg većina stanovnika svijeta ne može da zamisli početak dana. Nakon ulja i drugih osnovnih životnih namirnica, ovaj omiljeni napitak mnogih stigao je na red za poskupljenje, te će na policama marketa u Bosni i Hercegovini cijene kafe od danas biti veće za 10-15 odsto.
Kafa je za mnoge puno više od napitka. Gorka, manje ili više slatka, bez ili sa mlijekom, kratka ili produžena “otvara nam oči“, razgaljuje, priprema nas za izazove koje donosi svaki dan, okuplja porodice, prijatelje, susjede, kolege.
Kafa je prilika za razgovor, druženje, za podijeliti brigu ili se od srca nasmijati u društvu dragih ljudi.
Bosanci i Hercegovci su poznati kao “kafopije”. Kafa se ovdje pije u svako doba dana i noći. Ona je sinonim za druženje i razgovor.
Sve do nedavno, ovaj dan se u većini zemalja obilježavao 29. septembra, ali kako je određeno od Međunarodne organizacije za kafu, prvi zvaničan datum je 1. oktobar, koji je obilježen prvi put 2015. godine u Milanu. Tako se ovaj datum koristi za promociju i slavljenje kafe kao napitka, i propraćen je događajima širom svijeta.
Na ovaj dan se takođe odaje priznanje ljudima širom svijeta – plantažerima, farmerima, vlasnicima kafića, i mnogim drugima – koji vrijedno učestvuju u spremanju napitka koji skoro svi volimo.
Postoji više načina pripremanja kafe, a među najpoznatijim su tuska kafa, espresso, kapućino.. Biljke kafe se uzgajaju u 70 zemalja, prvenstveno u ekvatorijalnim regionima južne Amerike, južne Azije, Indije i Afrike.
Otkrivena je u Etiopiji, i to, kako tvrdi legenda, kada je jedan pastir primjetio neobično ponašanje svojih koza koje su postale hiperaktivne nakon što bi obrstile crvene bobice sa grmlja.
Turci i Holanđani su je donijeli u Evropu, gde je najviše piju Finci. Amerikanci su na svjetskom nivou najveći potrošači kafe jer dnevno popiju oko 450 miliona šoljica.
Najveći izvoznici kafe su Brazil (31 odsto) i Vijetnam (25 odsto), a slijede Kolumbija, Honduras, Indija, Indonezija…
Kofein, kao sastojak kafe, ima pozitivno dejstvo na raspoloženje i budnost, sprečava pad koncentracije i smanjuje depresiju i anksioznost. Smrtonosna doza kofeina je 100 šoljica kafe.
Stručnjaci tvrde da je najveća bezopasna količina devet šoljica dnevno, ali pošto se za četiri do šest sati uticaj kofeina izgubi, dnevna doza može biti i veća.