Prema podacima sajta Numbeo, najveće svjetske baze podataka o troškovima života, životni troškovi u BiH u odnosu na zemlje regiona su najniži, a sa tim se sigurno ne bi složili bh. građani, jer cijene robe i usluga stalno rastu, a plate bh. građana evidentno ne prate ova skoro svakodnevna poskupljenja.
Naime, prema podacima Numbea, procijenjeni mjesečni troškovi četvoročlane porodice su 2.849 KM, a za jednu osobu oko 850 KM, i to bez stanarine, a kada uzmemo u obzir da je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plata u BiH u novembru 2021. godine iznosila oko 1.000 KM, jasno je da građani bh. jedva krpe kraj s krajem.
Agencija za statistiku Republike Srpske jučer je objavila podatke da je ukupan indeks potrošačkih cijena u decembru 2021. godine, u odnosu na prethodni mjesec, viši za 0,5 odsto, dok je u odnosu na decembar 2020. godine u prosjeku viši i za 5,9 odsto. Nadalje su naveli da je prosječna mjesečna plata nakon oporezivanja u Repubici Srpskoj isplaćena u decembru 2021. godine iznosila 1.038 KM te da je nominalno veća za šest odsto, realno za 0,1 odsto.
"Dok je u odnosu na novembar 2021. nominalno veća za 0,8 odsto, a realno za 0,3 odsto", naveli su u Agenciji za statistiku RS, dodajući da je prosječna mjesečna bruto plata u novembru prošle godine iznosila 1.587 KM.
Prema mišljenjima ekonomskih stručnjaka, ali i sindikalaca i Udruženja potrošača, BiH je siromašna zemlja, koja ima veliki uvoz strane robe, te se procjenjuje da sigurno oko 50 odsto porodica ima nedostatak sredstava za normalan život.
Prema mišljenju Aleksandra Ljuboje, ekonomskog analitičara, bh. društvo je siromašno društvo. On kaže da je to počelo mnogo ranije, jer je naš individualni i društveni standard veoma nizak.
"On je proizašao iz socijalističkog društvenog uređenja, a nesrećnim građanskim ratom uspjeli smo da razorimo ono malo privrede i razbijemo jedinstveno tržište", rekao je Ljuboja za "Nezavisne novine", dodajući da kao rezultat toga imamo stalno siromašenje stanovništva, veoma krhke državne sisteme i društveni standard.
"Kada tome dodamo pandemiju, monopolizam i internacionalni globalizam, dolazimo do činjenice da roba koju uvozimo, a uvozimo sve više, prvo nema isti kvalitet kao roba koju koriste strane države, a da su cijene maltene iste", kazao je Ljuboja. Dodao je da su plate već godinama veoma niske i imaju mala povećanja, a sa druge strane, roba ima visoke cijene.
"Dolazimo u poziciju da smo siromašno društvo sa ograničenim mogućnostima zadovoljenja svih svojih potreba, pa i onih egzistencijalnih", naveo je Ljuboja.
Istakao je da se vrlo malo može uraditi da bi se ovakva situacija promijenila.
"Možemo pokušati da na nivou države zaustavimo uvozničke lobije, da više trošimo domaću robu i da na neki način pravimo zatvorenu ekonomiju", rekao je Ljuboja, dodajući da možemo pokušati da proizvedemo što više domaće robe, a da budemo restriktivni prema uvozu svih materijalnih dobara gdje imamo osnovne resurse da ih proizvodimo.
Kako je za "Nezavisne novine" kazala Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, evidentno je da imamo izuzetno ekspanzivan i jak rast troškova osnovnih životnih namirnica, ali i energenata.
"Činjenica je da imamo različite cijene istih proizvoda istih proizvođača u zavisnosti gdje kupujemo. Druga činjenica je da simboličan rast plata, odnosno odluka Vlade RS da se dio bruto plate prebaci u korist povećanja plata jeste apsolutno nedostatna da bi mogli da se pokriju troškovi života", rekla je Mišićeva.
Dodala je da ovo nije dobra situacija ni za cjelokupno društvo, ni za poslodavce, ni za državu, a najteža je za građane koji kupuju tu robu i usluge.
"Pošto mi nismo normalna država koja može da upravlja krizom kao što mogu druge zemlje, jedini način da ne dovedemo u potpunu bijedu cjelokupno stanovništvo jeste da rast plata nadmaši poskupljenja. Jedino tako možemo da zaustavimo inflaciju i da se ne pogorša ionako loše stanje najvećeg broja stanovnika RS", navela je Mišićeva dodajući da će Sindikat početkom februara imati sjednicu Predsjedništva sa koje će biti poslat jasan zahtjev Vladi RS da se počnu razgovori o povećanju plata za iznos koji će premašiti iznos rasta troškova života.
"Sada se mora ići na povećanje od 10 do 15 odsto, kako najniže plate, tako i svih plata u RS, da bismo pokrili porast troškova života", zaključila je Mišićeva.
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača "Klub potrošača" Tuzla, navela je da je upitno da li se potrošačka korpa koja se procjenjuje na više od 2.000 KM može zadovoljiti platama od 1.000 KM primanja.
"Činjenica je da imamo sigurno oko 70 odsto ljudi koji se približavaju kategoriji siromaštva, ali ne može se reći da nas 70 odsto gladuje, međutim sasvim je sigurno da više od 50 odsto porodica ima nedostatak sredstava za normalan život", rekla je Bulićeva za "Nezavisne novine", dodajući da je istina da BiH ima nešto niže cijene određenih proizvoda u odnosu na Sloveniju i Hrvatsku, ali da te cijene što se ide južnije na Balkan padaju.
"Nismo sa najnižim cijenama, ali bih rekla da smo sa nižim prosječnim cijenama neke robe. Recimo, suncokretovo i sojino ulje i maslac su skuplji kod nas nego u Njemačkoj", kazala je Bulićeva.