Svakodnevna poskupljenja kojima su izloženi građani Bosne i Hercegovine i nedovoljni ekonomski programi koji bi poslužili kao balans u ekonomskoj krizi sve više građana vode u siromaštvo.
Fedahija Hrnjić je poljoprivrednik iz Tuzlanskog kantona koji će ove godine za sjetvu izdvojiti tri puta više sredstava u odnosu na prošlu 2021. godinu.
"Poređenja radi, za đubrivo koje je koštalo 80 KM, sada je potrebno izdvojiti 200 KM po metru, dok vrećica kukuruza, koja je koštala 58 KM, sada košta otprilike i do 160 KM. Na sve to cijena mlijeka je ostala ista od 0,45 do 0,50 feninga", kazao je Hrnjić za Fenu.
Direktor Udruženja Multi i ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da kriza najviše pogađa sitne poljoprivrednike.
"Očekujem da će dosta njih privremeno ili trajno zaustaviti proizvodnju. Sada je pravo vrijeme za okrupnjavanje poljoprivredne proizvodnje i subvencioniranje tehnoloških ulaganja. Kriza pokazuje da je u današnjem svijetu nemoguće imati nezavisnu privredu, pa čak i kada je riječ o poljoprivredi, odnosno proizvodnji hrane", istakao je Čavalić za Fenu.
Vlada Tuzlanskog kantona u proteklom periodu izdvojila je skoro osam miliona za pomoć poljoprivredi, međutim za Fedahiju Hrnjića, vlasnika farme, ovo nije bilo dovoljno u odnosu na poskupljenja s kojima se moraju nositi poljoprivrednici u Tuzlanskom kantonu.
"Stanje je teško, mnogo farmera je ugasilo svoja gazdinstva, ali ja sam optimist da ću opstati, možda ne u onom postotku koji bih htio, ali u smanjenom broju grla siguran sam da ću opstati", kazao je Hrnjić.
Smanjena prodaja hrane, zbog kupovne moći građana, bit će jedan od razloga što će poljoprivredna proizvodnja u proljeće 2022. godine biti prepolovljena, prema procjenama struke.
Čavalić smatra da globalno poskupljenje ne amnestira vlasti Bosne i Hercegovine od odgovornosti za težak ekonomski položaj građana te da su u ovoj situaciji trebali uvesti brže reformske zakone koji bi omogućili povećanje neto plata za 200-300 KM.