Cijena litra mlijeka je već 15 godina između 50 i 60 feninga, a sve što je potrebno za proizvodnju mlijeka je višestruko poskupjelo
Prošla godina za poljoprivrednike bila je katastrofalna, a naročito loša je bila jesenja sjetva, zbog mrazeva, suše, enormnih poskupljenja i nestašice mineralnih đubriva. Budžet Federacije BiH za 2022. godinu još nije usvojen, a vrijeme proljetne sjetve se približava. Situacija je alarmantna i poljoprivrednici upozoravaju da neće moći izdržati ovu godinu ukoliko se budžet ne usvoji u skorije vrijeme.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, istakao je za „Avaz“ da je situacija u poljoprivredi odavno loša, a posebno od prošle godine. Rekao je da ljudi na terenu ostaju bez stočne hrane, jer nisu u mogućnosti da je nabavljaju usljed ogromnih poskupljenja. Mineralna gnojiva su poskupjela više od 400 posto, a gorivo i koncentrat su, također, znatno poskupjeli.
Budžet nije usvojen
- U nacrtu budžeta Federacije BiH su ove godine predviđena veća sredstva za 14 miliona KM. Dakle, umjesto dosadašnjih 87 miliona KM, u nacrtu je predviđen 101 milion KM. Smatramo da ta sredstva nisu dovoljna i da bi izdvajanja trebala biti puno veća. No, još veći problem je to što budžet još nije usvojen - poručio je Bićo.
Podsjetio je da proljetna sjetva kreće već krajem februara ili početkom marta, u zavisnosti od vremenskih prilika, a da će sve više ljudi odustati od poljoprivrede ukoliko ne bude nekog skorijeg rješenja.
Poljoprivrednici poručuju da, ukoliko ne bude skorijeg usvajanja budžeta i subvencija, FBiH treba očekivati više cijene poljoprivrednih proizvoda, ali to onda otvara pitanje konkurentnosti proizvodima iz Evropske unije, s obzirom na to da je Evropska unija ove godine u budžetu pripremila više od 50 milijardi eura za poljoprivredu.
Hrvatskoj dosta lakše
- Mi na trenutnim cijenama ne možemo ostati. Naprimjer, cijena litra mlijeka je već 15 godina između 50 i 60 feninga, a sve što je potrebno za proizvodnju mlijeka je višestruko poskupjelo - rekao je Bićo.
Bićo kaže da je susjednoj Hrvatskoj dosta lakše.
- Hrvatska godišnje za poljoprivredu izdvaja iz budžeta iznose koji su u milijardama, a usto imaju pristup i evropskim fondovima, dok mi svake godine izgubimo oko 100 miliona KM od Evropske unije, jer nema političke želje da se osnuju državna agencija za poljoprivredu i državno ministarstvo poljoprivrede - kazao je Bićo.