Godinama traje agonija mljekara i nezadovoljstvo poljopivrednika u BiH. Zahtjevaju rješavanje pitanja plavog dizela. Za to vrijeme prema podacima UIO u prva dva mjeseca 2022. godine BiH je uvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti višoj od 15 miliona KM.
Sjetva počinje. Države zatvaraju granice za izvoz a mineralno đubrivo je sve skuplje. O detaljima novonastale situacije, razgovarali smo sa Admirom Kahrimanom iz Udruženja poljoprednika Federacije BiH.
"Globalno imamo poskupljenje svih imputa. Od sadnog materijala, mineralnih đubriva i na kraju dizela. Mi nismo mogli utjecati na cijenu đubriva niti to može država jer mi to ne proizvodimo u BiH. Isto tako sadni material nemamo u proizvodnji. Podrška koju smo mogli očekivati bio je taj plavi dizel, odnosno nemamo ni zakona o plavom dizelu za poljoprivredu a imali smo inicijativu za ukidanje akciza”, navodi Kahriman.
Odlukom Doma naroda da ne razmatra izmjene Zakona o akcizama, kaže, izgubili su i posljednju nadu da će neko umanjiti troškove proljetne sjetve.
"Što se tiče Federacije, tu ćemo imati podršku preko robnih rezervi 50 litara nafte po hektaru što je opet neznatno u čitavoj priči zbog naših povećanja troškova gdje će farmerni štedjeti odnosno neće imati dovoljno sredstava da provedu sve agrotehničke mjere ili će rod biti manji jer će biti zasijana manja površina", ističe.
Šta je zapravo plavi dizel?
Plavi dizel evropskih zemalja je dizel obilježen takvim imenom bez akciza i poreza. Za njega se plaća samo nabavna cijena po barelu plus troškovi transporta iz neke luke do benzinske pumpe.
"Kod nas farmer plaća punu cijenu, dakle odete kao što biste sa putničkim vozilom i naspete dizel što je neopravdano jer naši traktori plaćaju akcize za transport putevima do parcela koje koristimo iako se uglavnom krećemo po parcelama gdje nismo učesnici u saobraćaju a plaćanjem registracije platili smo i putarinu" naglašava Kahriman.
Sve će to rezultirati manjim prinosima hrane ove godine te iako su poljoprivrednici planirali proljetnu sjetvu prije situacije rata u Ukrajini i iako su za svoje hektare izdvojili sredstva već u novembru ili decembru prošle goidne što se kreće od 15.000 do 20.000 KM sada imaju te novce ali za njih ne mogu posijati ono što su planirali.
Apeluje da se kontrolišu cijene mineralnih đubriva jer su uvezene orgomne količine koje se prodaju po izrazito visokim cijenama dok se marža na cijenu kreće čak od 50 posto do 60 posto. Uvozna cijena je 520 eura na što se dodaje 5 posto carine i 17 posto PDV-a.
“Ovo je korištenje situacije da svi profitiraju. Tako je i sa stočnom hranom. Mi koristimo berbu iz 2020. i 2021. godine a oni formiraju cijene kao da je ona iz 2022. godine koja nije ni posijana”, dodao je.
Navodi kako je cijena koncentrata skoro 1KM što je apsurdno jer je ranija cijena bila 0,48 feninga i neshvatljivo je ovoliko poskupljenje u samo godinu dana iako bi poljoprivrednici zbog rasta cijena dizela prihvatili povećanje od nekoliko feninga zbog objektivnih razloga.
"Meso je već poskupilo zbog nedostataka mesa u EU, radi koronavirusa. Ta proizvodnja traje 12, 13 ili 16 mjeseci. Rashlađenog mesa iz EU nema. Mi u FBiH imamo nekih 9.000 utovljenih grla. To je veoma mali broj da bi podmirio potražnju i zbog toga cijene rastu", navodi Kahriman.
Iz Udruženja poljoprivrednika-mljekara Republike Srpske mišljenja su kako u uslovima globalnog zatvaranja granica, moramo probati iskoristiti svoje kapacitete.
"Plavi dizel je modalitet podrške koji ima cijela EU. Uzmite dva farmera, u uslovima otvorenog tržišta kada je u pitanju proizvodnja mlijeka, jedan je u Gradišci a drugi u Hrvatskoj i on kupuje gorivo za 30-40 posto nižu cijenu. A znamo da se po hektaru potroši 100-150 litara goriva", ističe stručni saradnik za projekte udruženja Miljan Erbez.
Smatra da su to mjere podrške koje imaju i češki i njemački farmeri i da je to standard u cijeloj EU gdje se to još zove i "zelena nafta" te zašto ukoliko težimo ka EU i naša država ne pokrene proces usaglašavanja sa evropskim praksama u ovoj oblasti.
"U ovoj krizi kada već nekoliko mjeseci upravo govorimo da će doći do zatvaranja granica jer prije tri mjeseca niti jedno naše diplomatsko tijelo nije imalo tu informaciju, oni se bave pitanjima ugrožavanja nekakvih nacionalnih interesa i rade na unapređenju mržnje među narodima a mi govorimo da će se zatvarati granice kada se radi o pšenici, mineralnim đubrivima", ističe Erbez.
Pita se zašto je važniji poljoprivrednik iz EU u odnosu na poljoprivrednika iz Zenice, Mostara, Trebinja. Sa trenutnim cijenama goriva, gubitak po grlu je 1.700 KM.
"Došlo je do pada broja proizvođača i blagog porasta količine otkupljenog mlijeka i specijalizacije farmi ali još uvijek uvozimo ogromne količine, samo oko 100 miliona KM sira a oko 170, 180 miliona KM mlijeka godišnje", dodao je.
Iz udruženja smatraju da se treba raditi na poboljšanju imidža domaće proizvodnje te motivirati ljude da se vrate na sela kako bismo kao društvo uspjeli proizvesti dovoljnu količinu hrane za svoje potrebe i ne ovisiti toliko od uvoza.