Ako domaći proizvođači hrane prestanu to raditi kakve će tek tada cijene biti? Zbog nepostojanja strategija, podsticaja i ulaganja, ali i globalnih kretanja i to je mogući scenario.
Plodna zemlja traži dobrog poljoprivrednika. Takav je decenijama Hamo Softić. Dobar poljoprivrednik s druge strane treba podršku sistema. Ona u ovom lancu uvijek izostaje.
“Vidimo sami da se susjedne zemlje brinu o sebi o svojim poljoprivrednim proizvođačima i potrebama za žitaricama. Mi smo godinama upozoravali vlasti od opštine do države da se mora okrenuti poljoprivredi jer su glavne dvije stvari da bi društvo opstojalo: sigurnost i proizvodnja hrane”, kaže Hamo Softić, poljoprivrednik.
Zbog takvog odnosa proizvodnja hrane se odvija otežano. Naročito je teško peradarima. Zabrana izvoza kukuruza i ostalih žitarica koje je uvela Srbija ogroman je udar za njih. U isto vrijeme zalihe ne postoje.
Našim vlastima je trebalo 15 dana da napišu jedan zahtjev i da se pismeno obrate u vezi ovoga. U isto vrijeme đubriva su sa 50 KM otišla na 200 KM i sve to govori u kakvim mi okolnostima radimo”, Predrag Miličević, predsjednik Koordinacije udruženja peradara u BiH.
U tim okolnostima peradarstvom se bavi i Tarik Hasanspahić. Drastičan skok cijena rezultirat će, kaže on, odustajanjem ljudi od proizvodnje hrane.
“Teško je. Nama je teško jer mi nemamo svoju domaću hranu, to je najveći problem, kada ti moraš uvesti hranu onda idu dadžbine i odmah se ne možeš uklopiti u taj proces rada. Najbolje imati svoje, posijati kukuruz, pšenicu. To je najjednostavnije”, kazao je.
To najjednostavnije postaje nedostižno zbog manjka podsticaja i nemara. Svim proizvođačima otežava i rast cijena goriva. Do smanjenja po svemu sudeći uskoro neće doći.
”Burzovne cijene su veće za deset i po feninga na nafti. Mi koji se bavimo ovim 20 i više godina mi ne radimo predviđanja jer ćemo tek večeras u 22 sata znati tačno kakav će trend biti sutra”, kazao je Milenko Bošković, predsjednik Udruženja naftnih derivata.
Uz ovakve trendove i izostanak osjećaja nadležnih za ljude koji proizvode hranu Bosna i Hercegovina je i postala država koja se oslanja na uvoz. U vrijeme krize to se pokazuje kao put u bezdan.
Peradari u BiH poručuju nadležnima da su dovedeni do samog ruba. Zbog toga od njih očekuju hitnu reakciju. Kažu, o poljoprivredi se proteklih godina nije vodilo računa i sve to sada dolazi na naplatu.