U našim mesnicama sve je manje telećeg i junećeg mesa, a razlog je prekomjerni uvoz i osiromašen domaći stočni fond što bi, upozoravaju farmeri, uskoro moglo da dovede do ozbiljne nestašice junetine, ali i svinjetine.
Sdruge strane, meso je u RS i BiH sve skuplje, sa tendencijom daljeg porasta cijena. Jedan od razloga je poskupljenje stočne hrane, a drugi to što evropske države iz kojih uvozimo, zbog nedostatka domaćeg mesa, diktiraju cijene kako žele.
Trenutno, kilogram telećeg buta u mesnicama košta do 28 maraka, junećeg 20, a svinjskog devet KM. Teletina sa kostima ide do 20 maraka, junetina do 14, a kilogram svinjske krmenadle košta oko osam KM.
Luksuz u tanjiru
Milovan B. iz Banjaluke kaže da je prije nekoliko dana ostao bez teksta kada je u jednoj mesnici, od cjelokupne ponude teletine, zatekao samo jednu koljenicu.
– Kažu da sve teže dolaze do domaće teletine, a i junetine je sve manje, zbog čega i cijene rastu. Meso je kod nas zaista preskupo, tako da građani na svojim trpezama imaju sve manje jela pravljenih s junetinom ili teletinom. Ako meso i dalje bude poskupljivalo, zaista će biti dostupno samo onim imućnijim ljudima, a za obični svijet biće luksuz, u pravom smislu riječi – ističe sagovornik Srpskainfo.
U mesnicama koje smo kontaktirali potvrđuju da je u Republici Srpskoj sve manje junadi, zbog čega im nabavka mesa predstavlja sve veći problem.
– Činjenica je da iz godine u godinu na tržištu ima sve manje junadi, što nam otežava poslovanje. Domaćim farmerima se, očigledno, ne isplati uzgoj stoke, zbog čije nestašice i mi imamo manju ponudu. Zato i jesmo u situaciji da junetina najviše poskupljuje. A zbog porasta cijena mesa, te poskupljenja, generalno, suočavamo se i s padom prometa. Nije nam svejedno kad moramo da dižemo cijene, jer je većina građana u teškoj situaciji, usljed čega sve manje kupuju – ističu za Srpskainfo u jednoj banjalučkoj mesnici.
Rok trajanja
Po svemu sudeći, aktuelne cijene mesa neće dugo mirovati. Kako kažu domaći farmeri, kilogram žive vage junadi je donedavno koštao 4,5, a sada ide i do šest KM, sa tendencijom daljeg povećanja.
– Kilogram žive vage tovnih svinja je 3,5 KM, takođe sa tendencijom poskupljenja. Sve ovo će dovesti do porasta cijena u mesnicama. Možemo da zaboravimo na jeftino meso, a na akcijama će samo biti ono meso koje je pred istekom roka trajanja. Takođe, mesnice imaju sve veću muku da nabave dovoljno junetine, pa je ovog mesa sve manje u ponudi što je, takođe, jedan od razloga poskupljenja – naglašava za Srpskainfo predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, Stojan Marinković.
Prema njegovim riječima, to je posljedica drastičnog smanjenja domaćeg stočnog fonda, u prvom redu zbog prekomjernog uvoza, koji godinama urušava domaću proizvodnju.
– Prije četiri-pet godina farmeri su proizvodili junetine za 25 do 30 odsto potreba građana BiH, a danas proizvode tek 10 odsto. Dakle, na devet kilograma uvezenog mesa potrošimo kilogram domaćeg. Već deceniju i po upozoravamo da se sistemski radi na uništavanju domaće poljoprivredne proizvodnje i da Savjet ministara, ni u jednom sazivu u posljednjih 20 godina, nije uveo nijednu zaštitnu mjeru, koja bi omogućila ravnopravan odnos naših primarnih poljoprivrednih proizvođača sa onima u Evropi – kaže Marinković.
Inertna vlast
Dodaje da smo sad u situaciji da je domaća primarna proizvodnja uništena, a da ćemo meso koje uvozimo sve skuplje plaćati.
– Ovaj scenario je neminovan, jer domaća vlast i dalje ne reaguje na našu propast. Doduše, sad je kasno za bilo kakva ograničenja, jer ne možemo ostaviti stanovništvo bez mesa, s obzirom na to da je domaćeg sve manje. Davno se trebalo razmišljati o tome, a ceh nebrige vlasti plaćaju proizvođači, dok će najveću cijenu platiti potrošači – upozorava Marinković.
Podsjeća da proizvođači iz BiH nikada nisu tražili zabranu, nego ograničenje uvoza. Tačnije, uvođenje carina na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso od 10 odsto, te taksu od 1,5 KM po kilogramu svinjskog i 2,5 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa.
– Tražili smo da se domaće životinje koriste za proizvodnju svježeg mesa, a jasno nam je da za preradu moramo da uvozimo. Sad se suočavamo sa skokom cijena mesa kako zbog poskupljenja komponenti za stočnu hranu, tako i zbog nestašice. Nismo smanjili proizvodnju zato što smo lijeni, nego zato što nismo imali računice da tovimo stoku. Naime, za nas je poražavajuće da sve manje proizvodimo, a da, zbog prekomjernog uvoza, opet muku mučimo s viškovima. Sada, kad nema alternative, cijene će u sve većoj mjeri diktirati izvoznici, a meso će vremenom biti rezervisano samo za bogate – upozorava Marinković.
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu da je situaciju u mesoprerađivačkoj industriji dodatno zakomplikovala rusko-ukrajinska kriza.
– Njene posledice se ogledaju u nedostatku uvozne sirovine, prvenstveno svinjskog i goveđeg mesa. BiH je, naime, zbog nedostatka dovoljnih količina iz domaće proizvodnje zavisna od uvoza. Sada se bilježi rast cijena uvozne sirovine do 70 odsto, zbog povećanja cijene žive vage stoke do 40 odsto na svjetskoj berzi – saopštili su iz ove komore.