Pin It

Otkupna cijena ovogodišnje pšenice u Republici Srpskoj sigurno je najveća u Bijeljini, izjavio je danas direktor gradskog Agrarnog fonda Zlatan Lazarević.

 grain harvest wheat

"Pokazalo se da ta cijena, oko čega smo se i okupili, nije toliki problem", rekao je Lazarević nakon sastanka više od stotinu semberskih poljoprivrednika sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Borisom Pašalićem o problemima agrara.

Lazarević je rekao novinarima da je za narednu sjetvu u oktobru dogovoren rast podsticaja na 500 maraka po hektaru pšenice i rast izdvajanja za poljoprivredu iz budžeta Republike Srpske na 150 miliona maraka.

"Ono što je izneseno kao veliki problem je koncesija državne zemlje, gdje su poljoprivrednici imali primjedbu da plaćaju visoke arende fizičkim licima, a da oni koji dobijaju koncesije imaju vrlo nisku arendu", naveo je Lazarević.

Prema njegovim riječima, dogovoreno je da se nađe pravično rješenje za raspodjelu zemljišta za zakup, kao i subvencija kroz podsticaje za one koji uzimaju zemljište u arendu od privatnih lica.

Predsjednik Udruženja "Sela Semberije" Boško Radić ocijenio je nakon sastanka da je sa pametnim ljudima lako pričati i rekao da je dogovor postignut u tri riječi.

On je najavljeni rast podsticaja i agrarnog budžeta nazvao pravim putem za rješavanje problema u poljoprivredi i za očuvanje agrara u Republici Srpskoj.

Mladi poljoprivrednik Slobodan Aleksić iz bijeljinskog naselja Golo Brdo rekao je na sastanku i u obraćanju novinarima da je jedan od rijetkih momaka iz Bijeljine koji je odlučio da ostane na očevom poljoprivrednom imanju i da sa ocem i bratom obrađuje 20 hektara zemlje.

"Volio bih u budućnosti da dobijemo još zemlje da obrađujemo, da ne bih morao da idem iz svoje zemlje i sa imanja na kojem je radio moj djed i radimo otac, brat i ja", naveo je ovaj dvadesetpetogodišnjak.

Aleksić je rekao da neće ostaviti svoje imanje, iako to radi većina njegovih vršnjaka koji bježe od poljoprivrede kao od ponižavajućeg posla.

"Ne tražim drugi posao, a bila bi mi pomoć da dobijemo još zemlje da je obrađujemo", rekao je mladi poljoprivrednik. 

Izvor