Hiperprodukcija u proizvodnji, visoke temperature i nekontrolisan uvoz uzrokuju da ogromne količine domaćih proizvoda završe na smetlištu. Tržište prezasićeno uvozom. Za šest mjeseci ove godine samo na uvoz lubenice, mnogima omiljene ljetne poslastice, dato je 7,1 milion maraka.
Na domaće tržište iz Albanije, Grčke, Makedonije, pristiglo je više od 11 miliona kilograma lubenice. Ništa bolja situacija ni sa ostalim proizvodnim kulturama. Povrtlari na mukama zbog niske cijene domaćih proizvoda u jeku berbe.
Za lubenicu koja se ovih ljetnih dana najviše kupuje, proizvođači od nakupaca dobiju od 30 do 40 feninga po kilogramu - do marketa njena cijena se udvostruči - te istu tu lubenicu građani plaćaju 80 feninga po kg. Ogromna razlika između troškova proizvodnje i cijene gotovog proizvoda - tjera domaće ratare na smanjivanje sjetvenih površina ili potpuno gašenje proizvodnje.
"Troškovi su veliki i sam ulog u bostan je sigurno oko 1000 KM po dulumu, a sad neka cijena da je, trebala bi da bude makar pola marke", kaže Mile Stević, proizvođač.
Oni, kojima je poljoprivreda izvor egzistencije, sa cijenama koje trenutno vladaju na tržištu, ne mogu biti ni na "pozitivnoj nuli". Sa druge strane, kupcima koji sve teže priušte osnovne životne namirnice iste te cijene su, uglavnom, neprihvatljive.
"Što se tiče cijene povrća, trenutno je katastrofalno, ovi koji rade za pijacu, za markete, prethodne godine su bile astronomske cijene i da li će se sad to nadomjestiti kada se napravi presjek, ne znamo, ali cijene su katastrofalne kupusa, krastavca i sve nadolazeće kulture nemaju neku cijenu, tako da će tokom cijele godine ići u tom nekom pravcu, vidimo da su sve kulture na neki način pale", pojasnio je Rade Jovičević, proizvođač.
"Generalno gledano, taj uvoz je uvijek smetao i čim je neka naša roba na cijeni, odmah se ta roba uveze. Ove godine od paradajza, paprike, krompira bostana, kupus je katastrofa, sve su cijene niže u odnosu na prošlu godinu", dodaje Stević.
Inflacija, tvrde analitičari, najviše se uvozi kroz hranu jer, osim što gasi domaću proizvodnju, nekontrolisan uvoz diktira i cijene na tržištu.
"U svakom slučaju, kada se uzme koliki su podsticaji za poljoprivrednu proizvodnju kod nas na nivou BiH i na nivou zemalja okruženja, nije ni čudo što su svi ti proizvodi koji se uvoze jeftiniji nego oni koji se proizvode ovdje i logično da dolazi do gašenja poljoprivredne proizvodnje", ističe Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača Zvono.
"Uvoz strašan i nekontrolisan, imamo problem ulaska najviše iz Srbije iz razloga što ih puštaju. Carinik za jednu flašu pića pusti da prođe kombi ili manji kamion smatrajući da to ne vrijedi nešto, ali kada vidite koja je tu vrijednost celera i ostalih kultura tu bude i po 40.000 KM vrijednost robe. I sam ulazak tog jednog kamiona nelegalnog pravi gromnu štetu. A i ovi legalni, ako se mogu zvati legalnim, oni se i ne vagaju, ne kontroliše se koja je roba unutra, piše se najjeftinija roba", tvrdi Jovičević.
Proizvođači koji na domaćem terenu gube tržišnu utakmicu, traže od nadležnih hitnu reakciju. Zbog neusvajanja privremenih mjera zabrane uvoza - upozoravaju - guši se domaća proizvodnja. Prema podacima poljoprivrednih udruženja sembersko-majevičke regije, za samo 5 godina od proizvodnje je odustalo više od 8.000 proizvođača.