Rezidba voćnjaka je počela, a zahuktat će se s prvim pravim proljetnim zrakama sunca, koje više nisu tako daleko.
A ove je godine pitanje ko će rezati voćke jer su se domaći stručnjaci za ovaj posao ili preorijentirali na nešto drugo ili otišli iz države u potrazi za mjestima koja će ih cijeniti. Primjerice, 2019. godine, prije pandemije i ratova koji će nam pet godina pretvoriti u stoljeće, dnevnica za rezača voćnjaka bila je od 30 do 50 KM. Danas je ona čak 200 KM i spominje se uvoz radne snage jer radnika nedostaje.
Neki su ih voćari već počeli uvoziti jer su svjesni da će veće plantaže biti teško očuvati, ali ne znaju što ih čeka, o čemu nam je jedan poljoprivrednik već govorio. "Slijede nam sedmične sječe stabala, treba i u vinograde, posla je napretek. Međutim, ovo su specifični poslovi jer imate mjesec dana intenzivnog rada kad su ove stavke u pitanju. I jasno mi je da je dnevnica tim ljudima morala ovoliko narasti.
Ja režem stabla, a imam ih desetak za svoje potrebe. Vjerujte, nije to nimalo jednostavan posao. Ne možete obrezati voćku kako vi želite, već se pridržavate nekih pravila. Ne znam uopće kako će se stranac koji nikad nije vidio vinograd snaći u njemu. Postoji humoristična priča iz Hercegovine, a navodno je živ i čovjek kojem se to dogodilo, kad je angažirao radnika iz ove zemlje da mu poprska vinograd. Ostavio mu je preparate, mašinu i otišao na drugi posao. Odjednom ga je radnik počeo tražiti jer mu je nestalo preparata. Ovaj je bio iznenađen kako se to moglo dogoditi. Kad je došao, imao je što vidjeti. Radnik je, umjesto grožđa i lišća, prskao stablo. Tu pričamo o našem čovjeku koji se prvi put susreo s tim.
"E, sad, zamislite kad dođe stranac koji ni na televiziji nije vidio vinograde, trešnje, masline. Bojim se da smo krenuli u krivom smjeru" kazao je sagovornik. Rezidba voćnjaka ključna je za zdrav rast i razvoj biljaka. Svaka vrsta ima specifičan način orezivanja ovisno o tome kakav oblik krošnje se želi postići, kolika je starost stabla i kakav je način plodonošenja. Evo što stručnjaci kažu o rezidbi određenih voćki.
"Jabuke i kruške zahtijevaju redovitu i preciznu rezidbu kako bi krošnja ostala prozračna, a plodovi zdravi i krupni. Šljivama i breskvama potrebna je detaljna rezidba svake godine kako bi se potaknuo rast novih rodnih grana. Nepravilna ili neredovita rezidba može smanjiti urod i povećati osjetljivost stabala na bolesti i štetočine" navodi se. Onog što je u Hercegovini, primjerice, više nego proteklih godina jesu masline. Da, maslina raste na višegodišnjem stablu, kao plod, te se smatra voćem. - Rezidba masline ključan je postupak za osiguravanje zdravlja stabla, bolje rodnosti i dugovječnosti.
Obavlja se u kasnu zimu ili rano proljeće, nakon što prođe opasnost od mraza, ali prije nego što maslina počne intenzivno vegetirati. Postoje tri osnovne vrste rezidbe: formativna rezidba - provodi se u prvim godinama rasta kako bi se oblikovala krošnja i osigurala dobra osnova za budući rast. Rodna rezidba - uklanjaju se stare, suhe i previše guste grane kako bi svjetlost i zrak ravnomjerno prodirali u krošnju, što poboljšava kvalitetu plodova.
Regenerativna rezidba - koristi se za pomlađivanje starijih stabala uklanjanjem većeg broja grana, čime se potiče rast novih izboja. Maslina rađa na jednogodišnjim granama, pa je važno pravilno usmjeriti rast i osigurati dovoljno novih plodonosnih izboja svake godine.
Previše guste krošnje smanjuju rodnost jer sprječavaju prodiranje sunca, dok prevelika rezidba može smanjiti prinos iduće godine - navode stručnjaci, a to je samo dio o tome koliko ima posla oko jedne tako zahtjevne kulture, pa ne trebaju čuditi visoke dnevnice onima koji se bave tim poslom, piše Večernji list.