Kvalitetan domaći med na lokalnom tržištu ne može se kupiti ispod 20 ili 25 KM, a prosječna cijena uvezenog meda u BiH ove godine je oko 7,5 KM, što ugrožava domaće pčelare. Predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Darko Marković rekao je Srni da postoji veliki pritisak zbog uvezenog jeftinog meda na lokalno tržište.
Proizvodnja krastavca kornišona u Tuzlanskom kantonu bila je jedna od najperspektivnijih grana poljoprivrede, a nakon drastičnog pada koji je ostvarila, nadležni je sada žele ponovo oživjeti. Ova oblast jedna je od onih u koju se ulaže iznos od 15 miliona KM.
Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH je saopćilo da je Srbija zabranila uvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine, te zatražilo od državnih organa da zaštite domaću proizvodnju i domaće tržište. Zvanično obavještenje o zabrani uvoza nisu dobili ni proizvođači, ni dobavljači mlijeka iako je u protekle dvije sedmice zabilježen zastoj na granicama prilikom izvoza mlijeka iz naše zemlje u Srbiju.
U posljednjih desetak godina uvoz hrane, posebice voća i povrća u BiH je znatno porastao. Zato se sve više čudimo cijenama koje odavno dostižu dvocifrene brojke. Osim uvoza, još je mnogo toga što u BiH diktira cijene, kao što su klimatske promjene, podijeljena poljoprivredna politika po entitetima i kantonima, ali i sve manje domaće poljoprivredne proizvodnje.
Mali farmeri iz Semberije izgradili su objekte kapaciteta i po nekoliko stotina grla, ali nemaju dovoljno zemljišta za proizvodnju stočne hrane. Sa manjkom obradivog zemljišta, suočavaju se i ratari. Nezadovoljni su načinom na koji je nekoliko hiljada hektara državnog zemljišta dato pod koncesiju, a u kojem vide šansu za svoj opstanak. Tvrde da su koncesije dobili pojedinci koji ih ne mogu po zakonu dobiti. Čitav proces dodjele koncesija je netransparentan, često i nezakonit, zbog čega traže reviziju svih dodjeljenih koncesija na poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj.
