Konačno smo se, barem malo, osvijestili - komentarišu ovih dana voćari nakon objave podataka kako je izvoz voća i prerađevina od voća iz BiH lani iznosio 121,7 miliona KM i veći je za 5,1 posto u odnosu na godinu ranije, piše Večernji list BiH.
Problemi Španije i Italije
U pandemijskoj godini ostvariti takav rezultat nešto je što uistinu vrijedi istaknuti. Oni s kojima smo to komentarisali, ističu kako je prošla godina, koliko god teška bila, predstavljala i izazov, a isto će biti i s ovom.
- Mnogi su prošle godine više proizvodili. Već sada ustaljena je krilatica “Sadilo se gdje se nikad nije sadilo i sijalo se gdje se nikad nije sijalo”. I tačno se vidi kako nam je pao izvoz jabuka, krušaka..., a razlozi su što su ovdašnji građani kupovali domaće jer ta stabla, koja su također posađena lani, ne mogu prve godine davati plodove pa se kupovalo domaće. Također, treba znati i kako su mediteranski giganti u poljoprivrednoj proizvodnji - Španija i Italija imali ogromne probleme, a to je već kontinuitet. Nekoliko godina loše vrijeme uništava tamošnju proizvodnju, a prošle godine je i koronavirus poharao sva ona mjesta koja su bila tradicionalno okrenuta proizvodnji voća i povrća, tako da je povećanje bh. izvoza splet brojnih okolnosti. Nadamo se kako će se u tom smjeru i nastaviti - kazao nam je vlasnik više nasada na jugu Hercegovine, a čije su oči uprte proteklih dana u vremenske (ne)prilike.
Ističe kako će to ove godine odigrati veliku ulogu u proizvodnji.
- Nažalost, tuče je bilo proteklih dana u nekim dijelovima, a do kraja mjeseca najavljeno je nestabilno vrijeme. To, naprimjer, prošle godine u aprilu nismo imali. Kad bi do kraja mjeseca prošlo bez leda i tuče, onda bi se mogle barem ponoviti brojke iz prošle godine, ako ne i pojačati. Samo treba buditi svijest ovdašnjih stanovnika da obrađuju zapuštena imanja barem za svoje potrebe ili, ako nisu to u mogućnosti, onda neka kupuju domaće. Samo tako ćemo ići naprijed jer, ako svijet prepoznaje našu kvalitetu, onda nema razloga da i mi koji smo ovdje to ne činimo - ispričao nam je proizvođač.
U prošloj godini najviše smo izvozili zamrznute maline, a u izvještaju Vanjskotrgovinske komore navodi se kako je to ohrabrujuće za domaće proizvođače.
Šta je donijela pandemija
Izvoz svježih šljiva povećan je za 77 posto, a ogroman je i rast izvoza stolnog grožđa te zamrznutih trešanja. Porastao je izvoz jabuka za 16,1 posto te krušaka za 14,7 posto. Rusija je, naprimjer, kupila gotovo sve kruške, kao i 70 posto jabuka. Jasno je i da se sve manje voća koje se može ovdje proizvoditi uvozi. Fokus, kad je uvoz u pitanju, većinom je na onom što se ovdje ne može proizvesti. Tako smo uvezli banana za 56,2 mil. KM, narandži za 17,8 mil. KM, limuna i limete za 17,1 mil. KM i to je rast od 35,7 posto. To treba gledati s pandemijske strane jer su ljudi uveliko kupovali ono voće koje u sebi sadrži vitamine, a koji su prijeko potrebni u današnjem vremenu. Brojke, evidentno je, bude optimizam i nadu da će proizvodnja voća dosegnuti još više razine, ali i biti prepoznata od države koja se nije pokazala kao pravi vjetar u leđa onima koji se žele tim poslom baviti.