Hercegovina ima svega oko 50 hektara nasada smokve, a da bi ta brojka bila znatno veća potrebne su subvencije države, ocijenio je u petak u Mostaru ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) Marko Ivanković.
– Tim podatkom nismo zadovoljni i to bi trebalo biti puno više. Većina te smokve proda se u svježem stanju jer su cijene svježe smokve visoke, od dvije do dvije i pol marke po kilogramu, tako da nemamo onaj drugi segment, a to je sušenje i dobivanje proizvoda na bazi smokve – kazao je Ivanković u izjavi za medije uoči početka znanstveno-stručne radionice “Smokva”.
Po njegovim riječima, smokva ima svoje tržište, visoku cijenu, a za razvoj proizvodnje i nove nasade smokve trebalo bi uvesti stimulativne mjere.
Višegodišnji nasadi u zadnjih deset godina zanemareni
– Većina proizvođača kao razlog zašto se ne sade novi nasadi navode nedostatak subvencija. Od 2009. godine do danas, znači deset godina, ne postoji sustav potpore investicijama u poljoprivredi. Proizvođači su ranije bili na neki način stimulirani. Da bi se pružila potpora proizvođačima svi bi na neki način trebali uzeti udjela u tome, od jedinica lokalne samouprave do županije i Federacije BiH – istaknuo je Ivanković.
Ocijenio je kako su višegodišnji nasadi u zadnjih deset godina zanemareni u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Kada bismo se vratili na sustav 25 posto subvencija investicijama, smatram da bi se oživjela investicijska aktivnost u poljoprivredi u Hercegovini i cijeloj BiH – zaključio je Ivanković.
Najisplativije plasirati svježu smokvu
Voćar Franjo Sušac iz Čitluka kazao je kako se proizvodnjom smokve bavi već dvadeset godina te da njegovo šire obiteljsko gospodarstvo ima više od jednog hektara nasada smokve.
– To je uglavnom smokva jarakovka, a imamo i jedan dio petrovače i zamorčice, a najviše je plasiramo u svježem stanju- kazao je Sušac.
Dodao je kako je trenutno, zbog nerazvijenosti tržišta i nemogućnosti izvoza, najisplativije plasirati svježu smokvu.
– Naše parcele u Hercegovini nisu velike i svakako bi se trebalo ići s koncesijama, s malo kvalitetnijom zemljom, a država bi trebala uspostaviti prekograničnu suradnju da bi se ta smokva mogla plasirati dalje u Europu – ocijenio je Sušac.
Radionica o smokvi okupila je stručnjake iz te oblasti, a na njoj je bilo riječi o karakteristikama sorte “petrovača bijela” u podneblju Hercegovine, o praktičnim iskustvima smokarstva Hercegovine te o proizvodnji smokve u 2019. godini.
Najuspješnijim proizvođačima smokve dodijeljene su i prigodne plakete.