Izvoz iz sektora voća i povrća blago je porastao u 2019. godini za 7,4 miliona KM, odnosno za 4 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 188 miliona KM, dok je vrijednost uvoza porasla na 402 miliona KM, rečeno je na predstavljanju analize vanjskotrgovinske razmjene za sektor voća i povrća koju su uradili Sweden/USAID Farma II projekt i Vanjskotrgovinska komora BiH, a koja je održana u petak u Sarajevu.
- U odnosu na prethodnu godinu, i pored nepovoljnih vremenskih prilika, u 2019. godini ostvaren je blagi rast izvoza uz nešto bolje izvozne cijene vodećih izvoznih kultura kao što su malina, kruška, šljiva, te krastavac kornišon. Ipak, zabrinjava to što u 2019. istovremeno bilježimo kod svih kategorija vrlo visok rast uvoza, što potvrđuje manjak proizvodnje na domaćem tržištu. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 52 posto, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godin, kazao je Velibor Trifković, rukovodilac sektora, Sweden/USAID FARMA II projekta.
Radoš Šehovac, stručni saradnik za prehrambenu industriju u VTK BiH istakao je da je, što se tiče vanjskotrgovinske razmjene za sektor voća i povrća sa zemljama partnerima, Srbija vodeći partner po obimu ukupne razmjene, s tim što je uvoz iz Srbije dvostruko veći od izvoza iz BiH.
- Uvoz tropskog voća u 2019. iznosio je 133 milion KM, i sasvim je normalno da imamo toliki uvoz, jer naše podneblje nije pogodno za uzgoj ovih voćnih kultura. Najveću vrijednost bilježi uvoz banana, ukupno 61 milion KM, što nosi 15 posto ukupnog uvoza u ovome sektoru. Tako godišnje uvezemo sedam šlepera banana, odnosno svaki građanin BiH godišnje pojede 15 kilograma banana, kazao je Šehovac, dodajući da je problem i što velike količine voća i povrća uvozimo po jako niskim cijenama, pa je prosječna cijena uvezene jabuke 0,42 KM po kilogramu.
ALEMA PENDEK