Dok prosječna plaća u FBiH iznosi 1.046 KM, a oko 70 posto radnika pokušava preživjeti s manjim primanjima od prosječnih, cijena sindikalne potrošačke korpe porasla je na 2.389 KM.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, taj iznos bio je potreban četveročlanoj porodici u februaru da zadovolji osnovne potrebe za hranom (44,52 posto), troškovima stanovanja i komunalnih usluga (14,52 posto), odjećom i obućom (13,40 posto), održavanjem domaćinstva (5,65 posto)...

Iz Saveza ističu da se radi o podacima prije posljednjih, drastičnih poskupljenja, te da je nemoguće procijeniti cijenu potrošačke korpe za mart.

- S obzirom na svakodnevna poskupljenja, realno da ona bude iznad 2.500 KM, ako ne i skuplja. Građani, najveći broj njih, već žive na rubu siromaštva i nemaju novca ni za najosnovnije životne potrepštine. Vlast pod hitno mora poduzeti mjere da se negativni trendovi zaustave i pomoći građanima da prežive naredne mjesece. Sigurni smo da bi djelimično posljedice ublažio i Zakon o minimalnoj plaći od 1.000 KM - kaže Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza.

Kao mala, otvorena ekonomija, bez vlastite monetarne politike, BiH nema mnogo izbora kako da ublaži inflatorni udar s kojim je suočena, kaže Mirza Kršo, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

- Direktno podržati i subvencionirati privatni sektor, uz puno jasnije, transparentnije i preciznije kriterije, te direktno podržati građane, posebno socijalno ugrožene kategorije. Najjednostavniji način je plaćanjem režija. Kategorije poput penzionera imaju najmanje prostora za manevar, pa bi se u njihovom i slučaju drugih ugroženih građana, s relativno malo sredstava, moglo puno učiniti - ističe prof. Kršo.